Jagoda iz semberskih plastenika već je na tržištu. Kilogram košta oko pet maraka, a kada je ponuda na pijaci mala jagode znaju da dostignu cijenu i od čak sedam KM po kilogramu.
Jedan od uspješnijih semberskih proizvođača ovog voća već desetak godina je i Bekir Sofić iz Janje. Ovaj poljoprivrednik zadovoljan je prinosom, kvalitetom roda, a i cijenom za rani rod, te razmišlja i o proširenju zasada.
Proizvodnja jagoda posljednjih godina pokazala se kao unosan posao. Iz godine u godinu zasad povećava, pa danas jagodu Bakir Sofić sadi na površini od 10 dunuma.
Domaćin ima 2.500 sadnica
Berba u plastenicima počela je sredinom mjeseca. Ovaj domaćin u dva plastenika ima 2.500 sadnica i očekuje prinos od dvije tone. Zasadio je sortu kleri koja se pokazala na našim prostorima veoma dobro. Kaže da je otporna na kiše, dobra za transport, a plod je čvrst, sladak i sočan.
– Proizvodnja jagode je mnogo zahtjevna. Ovo je kultura koja se mora preko cijele godine njegovati, bez obzira što dolazi rano i što berba završava krajem petog ili polovinom šestog mjeseca. Parcele se moraju tokom cijele godine navodnjavati, čistiti od korova, spremati za narednu sezonu, obnavljati. Mora se povesti briga o sadnicama, plijeviti, navodnjavati, prihranjivati, štititi od insekata. A veliku ulogu igraju i vremenski uslovi. Ako nema sunca, nema ni ploda – priča ovaj poljoprivrednik.
I Bekirov otac Abdulah prije 40 godina bavio se proizvodnjom jagoda, ali je to tada, kako kaže, bilo drugačije i mnogo teže. Sofići za podizanje zasada danas koriste frigo sadnice, koje se od skidanja iz matičnog zasada do sadnje čuvaju u hladnjači na temperaturi od minus dva stepena i pokazale su se veoma dobro.
– Moje iskustvo je da se svake godine mora postaviti novi jagodičnjak. Jer sadnice daju odličan rod prve godine, a već druge i treće su plodovi sitniji i lošijeg kvaliteta tako da se ne isplati. Osim toga, mora se ulagati i u foliju i sistem za navodnjavanje “kap po kap”. Skupa je i hemija, ali se mora voditi računa o karenci. Tri dana nakon prskanja se jagoda ne smije konzumirati. A zaštititi se mora, pogotovo jagoda na njivi, jer je osjetljiva i podložna truljenju – savjetuje ovaj janjarski poljoprivrednik.
Plasman
Problema s plasmanom semberske jagode nema. Cjelokupna proizvodnja plasira se na domaćem tržištu. Jagodu u Semberiji otkupljuju „Sava“, „Spektardrink“, „Tanasić“… Najviše se ipak isplati konzumna jagoda, koja ima najbolju cijenu.
Upravo zbog isplativosti, proteklih godina proizvodnja jagoda na području Semberije je povećana, a prema procjenama gradskog Odjeljenja za privredu, pod zasadima jagoda je oko 70 hektara površine.
Posljednjih godina i na padinama susjedne Majevice sve je više zasada jagodičastog voća. Ovaj kraj izuzetno je pogodan za voćarsku proizvodnju, pa se sve više poljoprivrednika u Loparama i Ugljeviku opredjeljuje za proizvodnju jagoda i malina.
Trešnje i pčelarstvo
Prije osam godina Sofići su krenuli i sa sadnjom trešnje. Danas imaju zasad od 120 stabala i 14 sorti trešnje. Ovi vrijedni domaćini bave se i pčelarstvom. U prethodne dvije velike poplave znatan broj košnica im je stradao, pa sada rade na njihovom obnavljanju.
Kažu da ko hoće da lijepo živi mora i da radi, a Sofići svojim primjerom to i pokazuju.
Izvor: srpskainfo.com
