Ljubitelji jagoda koji nemaju bašte ili dvorišta, mogu jagode za svoje potrebe da gaje i u saksijama kao sobno cvijeće, na balkonima ili terasama. Za sadnju se koriste saksije različitih veličina, prečnika od deset do trideset santimetara.
Odabrane saksije treba napuniti rastresitom plodnom zemljom , pa u njih zasaditi po jedan do tri živića jagode, u zavisnosti od veličine saksije. Sađenje se može obaviti u toku cijele godine, počev od marta pa do kraja novembra.
Za sađenje se mogu koristiti živići od svih sorti jagoda, ali ipak za ovaj način gajenja treba odabrati one koje obilnije rađaju i koje imaju atraktivne plodove. Prvenstveno valja gajiti takozvane remontantne sorte koje donose zrele i sočne plodove počev od polovine maja pa do decembra.
Od tih sorti za gajenje u saksiji preporučuju se Humiđento, Gem i Obari bjuti. Ove tri sorte daju rod tokom čitave vegetacije, pa čak i u prvoj polovini zime ako se saksije unesu u toplu prostoriju. Osim ovih, stalno rađujućih, mogu se saditi i sve jednorodne sorte krupnih plodova.
Jagode u saksiji gaje se na isti način kao što se gaji svako sobno cvijeće. Pored redovnog zalivanja za održavanje vlažnosti zemljišta u saksiji, dva puta godišnje treba đubriti mineralnim kompleksnim đubrivima.
Jagode u saksiji bi trebalo mijenjati novom zemljom i novim živićima svake druge godine, zato što su mladi bokori produktivniji od starijih.
Jagode gajene u saksiji mogu donijeti od 20 do 100 plodova, u zavisnosti od veličine saksije, što nije za potcenjivanje, pogotovu kad se uzme u obzir da jagode u cvijetu i kad su im plodovi zreli djeluju i kao ukras.
Ako se saksije s jagodama sredinom januara unesu u topliju prostoriju, onda će njihovi plodovi početi da zru već krajem februara, a ako se unesu početkom marta, onda će početi da zru u prvoj polovini aprila.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agrosavjet.com
