AGRO SAVJET: Vodič za održavanje, prihranu i presađivanje orhideja

Datum:

Share post:

Za orhideje kažu da su najljepše cvijeće na planeti, ali ako ih gajite, vrlo je važno znati osnovna pravila za njihovo održavanje, prihranu, zalivanje i presađivanje.

Zbog ljepote i nevjerovatne raznolikosti orhideje su bez premca u biljnom svijetu. Ove egzotične ljepotice čine najveću porodicu cvjetnih biljaka na zemlji, sa preko 30.000 različitih vrsta i najmanje 200.000 hibrida. Orhideje se mogu naći širom svijeta jer imaju nevjerovatnu sposobnost da se prilagode okruženju. Ipak, važno je znati kako ih njegovati pravilno da bi bile najljepši ukras stana.

Vrste orhideja

U Srbiji se najčešće mogu pronaći vrste kao što su phalaenopsis, cymbidium, i dendrobium. Ove vrste su posebno popularne jer su prelijepe i relativno jednostavno se održavaju. Orhideje se obično svrstavaju u dvije kategorije u odnosu na način rasta.

Monopodijalne orhideje imaju uspravnu stabljiku sa listovima raspoređenim jedan naspram drugog duž te stabljike. Cvjetna stabljika se pojavljuje iz osnove gornjih listova. Orhideje koje spadaju u tu grupu su phalaenopsis i vandas.

Simpodijalne orhideje rastu horizontalno i izbacuju nove izdanke iz starog rizoma. Na vrhu novih izdanaka formiraju se listovi i cvjetovi. Mnoge simpodijalne orhideje formiraju nabrekle izdanke koji skladište vodu i hranljive materije kako bi pomogli biljci da preživi periode produžene suše. Simpodijalne orhideje su cattleya, cymbidium, oncidium, dendrobium. Orhideje se takođe mogu klasifikovati prema njihovom prirodnom staništu, a to govori kakva temperatura, vlaga i svjetlost im prija. Orhideje koje potiču iz vlažnih tropskih krajeva, kao što je phalaenopsis, preferiraju dnevne temperature od 22 stepena do 29 steneni, sa vlažnošću od 80 do 90 procenata. Najsrećnije su na istočnom ili jugoistočnom prozoru gdje svjetlost nije previše intenzivna.

Orhideje iz tople klime, uključujući cimbidijume i dendrobijume, navikle su na prosječnu temperaturu od 12 do 22 stepena, stalnu vlagu i dobru cirkulaciju vazduha. Uglavnom im je prijatno na prozoru okrenutom prema jugu, iako će im možda trebati malo sjenke tokom ljeta.

Cattleya i oncidium rastu tamo gdje su dani suvi i relativno hladni. One su u stanju da tolerišu dugu sušnu sezonu sa temperaturama od 26 do 32 stepena, nakon čega slijedi izrazita kišna sezona. Njihova potreba za svjetlom je velika, pa ih treba postaviti na sunčan prozor okrenut prema jugu.

Održavanje orhideja

Svjetlost

Iako postoji 30.000 orhideja, opšte pravilo je da generalno sve one vole svjetlost. Da bi bile najljepše moguće, treba im 12 do 14 sati svjetlosti svakog dana, tokom cijele godine. U tropskom okruženju trajanje i intenzitet prirodnog svjetla ne varira kao u umjerenoj klimi. Zato ćete možda morati da pomjerate svoje orhideje tokom godine i da im date vještačkog svjetla kako bi im bilo prijatno tokom zimskih mjeseci. Prozori okrenuti prema jugu i istoku obično su najbolje mjesto za orhideje. Na zapadnim prozorima im može biti previše toplo, a na sjevernim previše mračno. Ako vam prozori nisu na idealnom mjestu za držanje orhideja, biće im dovoljno i vještačko svjetlo. Nekim orhidejama sa veoma velikim potrebama za svjetlošću, kao što je vandas, možda će biti potrebno svjetlo jakog intenziteta da bi cvjetale.

Zemljište

Orhideje poput pafiopediluma i nekih cimbidijuma, rastu u zemljištu. Ali većina tropskih orhideja su epifiti, što znači da ne rastu u tlu. Njihovo mesnato korjenje prekriveno je slojem bijelih ćelija koje djeluju kao sunđer i apsorbuju vodu. Premaz takođe štiti korjenje od gubitka toplote i vlage. Podloga za uzgoj orhideji mora da da dobru cirkulaciju vazduha i brz odvod vode. Takođe na toj podlozi mora biti nešto sigurno za šta će se korjenje držati. U zavisnosti od vrste orhideje, one mogu da lijepo rastu u tresetnoj mahovini, kori jele, sušenom korijenu paprati, grumenima plute, na kamenju ili mješavini tih materijala. Grumenčići kore jele su najpopularnija podloga za uzgoj.

Vlažnost

Većina tropskih orhideja preferira vlažnost od 60 do 80 procenata. A pošto je u većini domova vlažnost tokom zime oko 30 procenata, uzgajivači orhideja često koriste ovlaživač vazduha ili postavljaju svoje orhideje u posude sa šljunkom i sa dovoljno vode, ali tako da se ne dodiruje korijenje.

Zalivanje orhideja

Orhideje uglavnom mogu tolerisati sušu mnogo bolje nego što mogu tolerisati višak vlage. Ništa ne ubija orhideju brže od toga da je držite u saksiji prepunoj vode. Bez adekvatne cirkulacije vazduha biljka će se ugušiti i umrijeti. Opšte pravilo je da orhideje treba zalivati jednom nedjeljno. Između zalivanja treba pustiti da se podloga osuši, a višak vode ne smije doći u kontakt sa korijenjem ili podlogom za uzgoj. Znajte i da nakon presađivanja većina orhideja neće nastaviti da aktivno raste nekoliko mjeseci. Tokom tog perioda prilagođavanja zalivajte svoju orhideju vrlo malo.

Prihrana za orhideje

Orhidejama je neophodna dobra prihrana da bi zdravo rasle. Koristite tečno đubrivo i razblažite ga više nego za druge biljke. Đubriva treba primjenjivati samo kada su biljke u aktivnom rastu. To znači da većinu orhideja ne treba prihranjivati sredinom zime ili odmah nakon što su rasađene.

Saksije za orhideje

Orhidejama obično najviše odgovaraju relativno male saksije. Plastične saksije su poželjnije jer, kada dođe vrijeme za rasađivanje, korijenje se može lakše odvojiti.

Presađivanje orhideja

Nježno izvadite orhideju iz stare saksije i pažljivo olabavite svaki korijen pojedinačno. Postepeno punite novu posudu komadićima kore jele ili nekim drugim supstratom koji koristite. Čistim makazama odstranite trulo korijenje. Prilikom postavljanja orhideje u saksiju stariji dio korijena treba da ide prema dnu, a noviji prema stranama gdje ima više prostora za širenje. Gornji dio korijena treba da bude na istom nivou kao u prethodnoj saksiji. Većina korijena treba da leži ispod površine, a novi izdanak iznad površine. Neke orhideje treba presađivati svake godine, dok će druge biti sasvim u redu u istoj saksiji i više od sedam godina. Orhideje nemojte po svaku cijenu presađivati jer ne vole kad ih uznemiravamo. Presadite ih ako je podloga za uzgoj počela da se razlaže ili ako korijenje izlazi dosta iz saksije.

Razmnožavanje orhideja

Razmnožavanje orhideja iz sjemena je prilično teško. Za razliku od drugih biljaka, sjeme orhideja ne sadrži tkiva za skladištenje hranljivih materija. Da biste razmnožavali orhideje iz sjemena, morate to raditi u sterilnim laboratorijskim uslovima. Sjeme se mora uzgajati u želatinoznoj supstanci koja sadrži hranljive materije i hormone rasta. Takođe morate biti veoma strpljivi. Potrebni su mjeseci da se razviju prvi listovi, a i tada će biti vidljivi samo pomoću lupe. Korjenje se pojavljuje kasnije. Proći će najmanje tri, a moguće i osam godina prije nego što vidite prve cvjetove. Mnogo je lakše razmnožavati orhideje podjelom. Razmnožavanje dijeljenjem je uobičajen način razmnožavanja orhideja i vrlo je jednostavan.

Mlade lukovice sa majčinske biljke se odstranjuju i presađuju svaka posebno. Ali znajte da podjela biljke znači da ona vrlo moguće neće cvjetati najmanje godinu dana, prenosi “Zadovoljna”.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: Zadovoljna

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

POVEZANE VIJESTI

VIŠKOVIĆ: Glasanje za rezoluciju o genocidu u Srebrenici pokazuje sav apsurd i ironiju trenutne situacije

Glasanje za rezoluciju o genocidu u Srebrenici pokazuje sav apsurd i ironiju trenutne situacije u kojoj živimo, rekao...

MILIČEVIĆ: Usvajanje Rezolucije otvara nove jazove u BiH

Predsjednik SDS-a Milan Miličević ocijenio da glasanje u UN pokazuje da većina planete ipak misli svojom glavom i...

TRIVIĆ: Usvajanjem Rezolucije o Srebrenici stavljena etiketa na čitav srpski narod

Saopštenje za javnost Jelene Trivić predsjednice Narodnog fronta prenosimo u cjelosti: Manjinski broj zemalja odlučio je da uradi ono...

REZOLUCIJA: 11. jul Međunarodni dan sjećanja

- Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je danas rezoluciju o Srebrenici kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom...