Za jesensku i zimsku potrošnju ili za konzerviranje sjetva cvekle preporučuje se početkom mjeseca srpnja premda se za istu namjenu cvekla može posijati i nešto kasnije tj. početkom mjeseca kolovoza.

Budući da sjemenke, zapravo plodovi, jednosjemeni oraščići, tijekom zriobe međusobno srašćuju i čine klupko, iz njih niče nekoliko klica. Posijete ih izravno na gredicu pa prorijedite na razmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dva lista, a sve kako cvekla ne bi bila pregusta. Osim toga, suvišne biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja nemojte nipošto bacati već ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojem ste sve do sada uzgajali luk ili češnjak. Drugi put cvekla prorijedite nakon 15-20 dana ili još kasnije, kada se razvije malo zadebljalo korijenje koje možete potrošiti za jelo.

Razmak između biljaka neka bude desetak centimetara. Ali, kod sjetve vodite računa da sjeme ne ode preduboko jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava nicanje i nepovoljno utječe na gustinu usjeva. A što je veći razmak među samim biljkama, dobiva se krupnija cvekla , uglavnom prikladna za proizvodnju sokova, dok se pri manjem razmaku formira sitnija.

Pošto sjeme cvekle niče dosta sporo i u početku se slabo razvija, od velike je važnosti da tlo bude rastresito i nezakorovljeno. To se dakako postiže primjenom odgovarajućih herbicida i međurednim kultivacijama i okopavanjima. Međutim, kako bi omogućili jednolično nicanje sjemena od presudne važnosti jeste i predsjetvena priprema tla. Tako je za kasniju sjetvu cvekle dovoljna obrada na dubinu od 25 cm kao i kvalitetna priprema sjetvenog sloja, uz unošenje 100 grama NPK 7-20-30 po četvornom metru.

Pored toga, cveklu je bitno redovito okopavati, s tim da se uz drugo okopavanje po četvornom metru dodaje 20 grama kana uz zalijevanje. Zalijevanje je pak mjera koju treba redovito provoditi u kasnom uzgoju cvekle. Navodnjava se po potrebi tj. kada se primijeti da lišće vene i pada po zemlji, s tim da su tijekom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2-3 navodnjavanja.

Cvekla se na manjim površinama bere ručno. Obično se u južnim toplijim krajevima ostavlja na gredicama te se njen korijen vadi po potrebi. Prvo se vade razvijenije biljke dok se slabije ostavljaju u tlu, kako bi dodatno narasle. U krajevima gdje postoji opasnost od jesenskih mrazeva cvekla se mora izvaditi iz razloga što izmrzava na niskim temperaturama ispod ništice. A s površine od jednog četvornog metra može se uzgojiti najmanje 3-4 kg korijena, što će biti više nego dovoljno za potrebe domaćinstva.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agroportal.hr

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име