Slaviša Cacanović, doktor veterinarske medicine, bio je gost portala Dešavanja u Bijeljini, u emisiji „Oko u Oko“. Sa doktorom Cacanovićem razgovarali smo o trenutnoj epidemiji koja je zahvatila Semberiju, afrička svinjska kuga.
Cacanović je rekao da ne vjeruje u kvalitet mesa koje se uvozi, kao ni u dobre namjere svih evropskih zemalja. Kako kaže, nije siguran da će nas maziti prilikom uvoza i da će nam dati ono što je najkvalitetnije.
On je takođe istakao da je neophodno da se prilagodimo novonastaloj situaciji, te da je ključna stvar – svijest farmera, kako i na koji način se ophoditi prema neiskoristivim dijelovima svinje i kako uništiti virus.
„Moramo da se prilagodimo situaciji. Imamo situaciju da je ugrožena populacija domaćih svinja i moramo iskoristiti ono što se termički može obraditi.. Šta ćemo postići ako se uradi depopulacija svinja u Semberiji, pa čak i u RS… Da li neko misli da kad ubacimo nove zdrave svinje, nakon određenog perioda, da se bolest neće ponovo pojaviti kao u Rumuniji? Akcenat se mora staviti na povećanje svijesti kod farmera, ta svijest se mora razvijati, moramo govoriti kako da se uništavaju ostatci od svinja…Neiskoristivi dio svinje se mora zapaliti, a ono što se ne zapali, mora se zakopati. Samo tom svješću možemo stati na put afričkoj kugi svinja“, objasio je Cacanović.
Govoreći o reakciji nadležnih institucija i na pitanje da li je takva reakcija bila pravovremena, Cacanović je rekao da je najlakše kritikovati, ali ipak smatra da su određene institucija mogle bolje da odgovore zadatku.
“Mislim da, uvažavajući i lokalnu samoupravu i sve institucije, da su na čelo ovih koordinacionih tijela, morali da stanu direktor Instituta dr Vaso Butozan, pomoćnik ministra oblast veterine i direktor Kancelarije za veterinarstvo. Oni su morali da od dana kada je potvrđena bolest, da budu prisutni u Bijeljini i da rukovode akcijom, od njih se to očekuje…Na njihovom mjestu, ja bih se ponudio da ne odlazim iz Bijeljine, to je gorući problem za nas… Samim tim smatram da su pomalo se, kao masan kaiš izvukli iz ove situacije“, kaže Cacanović.
Pravilnik se mora prilagoditi farmerima
Kada je riječ o eutanaziji, Cacanović smatra da je za suzbijanje i spriječavanje daljeg širenja bolesti, eutanazija jedini vid borbe. Međutim, Pravilnik, kao i eutanazija, mora se prilagoditi uslovima u kojima farmeri u Semberiji gaje svinje.
„Smatram da se mora izmjeniti Pravilnik, prilagoditi uslovima u kojima mi držimo životinje i shodno našoj ekonomiji. Mlađe kategorije, prasad i mlađa nazimad, odnosno, svinje do 5-6 mjeseci vrlo malo, gotovo nikako ne pokazuju kliničke znake bolesti, što ne znači da ne nose virus u sebi, ali ne pokazuju znake bolesti. Ove kategorije svinja, posebno prasad od kojih se ne prave prerađevine, oni idu na termičku obradu, tradicionalnim načinom. Mi smo to morali drugačije da uradimo i ja se nadam da će neki zdrav razum prevladati i da se te kategorije svinja ne eutanaziraju, bez obzira što je to jedini vid i način borbe. Jer ako radimo eutanaziju domaćih svinja a ne kontrolišemo populaciju divljih svinja, a struka kaže da su divlje svinje glavni rezervoar bolesti, pa šta mi radimo? Mi ćemo uraditi eutanaziju svih domaćih svinja, posijaćemo virus, jer i eutanazijom se sije virus na farmama, otići će krv, izmet od tih svinja… a populacija divljih svinja je i dalje prisutna, migracija divljih svinja, što je vrlo karakteristično, preko rijeke Save iz Hrvatske i Srbije, je itekako prisutna. Šta ćemo sutra uraditi kad uradimo eutanaziju svih domaćih svinja i ubacimo tim farmerima nove zdrave svinje, a ne kontrolišemo divlje svinje?! Napravili smo začaran krug infekcije“, objašnjava Cacanović.
On je istakao da se bolest dešava kod krmača koje su starije ili su visokogravidne, pa im je samim tim imunitet na niskoj razini ili su tek oprašene, što takođe dovodi do slabog imuniteta, za razliku od mlađih kategorija koje se gotovo nisu ni razboljevale.
Scenarij Rumunije u Semberiji?!
Cacanović smatra da će narod u Semberiji sa ovom bolešću sigurno živjeti narednih nekoliko godina, te da postoji mogućnost da će se virus prilagoditi svinjama.
„Mi nismo moćna zemlja da pobijemo sve svinje.. Primjer Rumunije – oni su po direktivi i Pravilniku uradili eutanaziju svih svinja u ugroženom i zaraženom području i 20 kilometara okolo gdje nije bilo bolesti. Preko milion svinja je eutanazirano. Nakon toga je urađena temeljna dezinfekcija. Posle nekoliko mjeseci, ubacili su zdrave svinje. Od 15.juna pa do prije nekoliko dana, imaju 400 novih žarišta na tom području. Zato što ne kontrolišu populaciju divljih svinja. Hoćemo li taj scenarij?“, upitao je Cacanović.
On je takođe istakao da se eutanazija nije pokazala kao dobar metod, iako je jedini način borbe, jer je zaraza ušla mnogo ranije nego što je potvrđen prvi slučaj.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
