Hipertenzija ili povišen krvni pritisak
Šta je krvni pritisak?
Hipertenzija ili povišen krvni pritisak spada u najčešće bolesti današnjice. Krvni pritisak je sila kojom krv u krvnim žilama tiska na zidove krvnih žila. Normalan krvni pritisak omogućuje normalan protok krvi kroz krvne žile svuda u tijelu i dostavu kisika i hranjivih materija do svih organa u tijelu. Pad pritiska dovodi do kolapsa cirkulacije i smanjenja protoka krvi kroz tijelo, što remeti funkcije svih organa, zbog čega je vrlo važno da tijelo održava normalnu visinu pritiska. U našem tijelu postoji niz vrlo preciznih mehanizama kojima se krvni pritisak drži na normalnim vrijednostima. Nekoliko tih mehanizama aktivira se da nas odbrani od niskog pritiska, a neki služe za odbranu od previsokog krvnog pritiska.
Krvni pritisak izražava se preko dvije brojke: sistolni (ili gornji) pritisak je onaj koji se mjeri u momentu izbačaja krvi iz srca u cirkulaciju (u vrijeme srčanog „otkucaja“), a dijastolni (ili donji) je pritisak koji je u cirkulacijskom sistemu prisutan u vrijeme između dva otkucaja.
Kada govorimo o visini pritiska uvijek treba prvo reći vrijednost gornjeg, pa onda donjeg pritiska.
Koliko iznosi povišen, a koliko normalan krvni pritisak?
Normalnom vrijednošću smatra se krvni pritisak 120/80mmHg. No, optimalan, ili najbolji, je pritisak koji je malo ispod te vrijednosti, npr. 115/75mmHg ili 110/70mmHg.
Vrijednost 140/90mmHg i više smatra se I stadijem hipertenzije ili povišenog krvnog pritiska i cilj antihipertenzivne terapije je držati prosječan krvni pritisak ispod 140/90mmHg. No, ako se pokaže da pacijent toleriše i da dobro reaguje na terapiju, treba pokušati spustiti pritisak ispod 130/85mmHg, ako je to moguće. Porast pritiska na 160/100mmHg i više je II stadijum, a 180/110mmHg i više je III stadijum hipertenzije.
Zašto liječiti hipertenziju?
Visoki krvni pritisak se liječi zato što u suprotnom može dovesti do oštećenja velikog broja organa. Za srce je karakteristično da srčani mišić (miokard) hipertrofira, tj. Zadebljava, a ovo nije povoljno, jer krvne žilice koje ishranjuju srčani mišić ne mogu pratiti njegovo zadebljavanje i to kasnije dovodi do slabosti srca. Osim toga, visok krvni pritisak napreže i srčane krvne žile (kao i sve druge u tijelu) i povećava rizik od razvoja koronarne bolesti, tj. angine pektoris i srčanog udara (infarkta), a on može biti i smrtonosan. Pored ovoga, visoki krvni pritisak oštećuje i moždanu cirkulaciju, te je jedan od vodećih faktora rizika za moždani udar. Treba imati na umu da samo oko ¼ moždanih udara prođe bez posljedica ili s minmalnim posljedicama, dok 75% moždanih udara ostavlja umjerene do znatne posljedice ili završi i smrtno.
Visoki krvni pritisak opterećuje i bubrežnu cirkulaciju i vremenom, ako se ne drži pod kontrolom, može dovesti do ozbiljnog oštećenja funkcije bubrega, čak i do potrebe za uključivanjem u program dijalize.
Da bi se izbjegle ove opasne i ozbiljne posljedice hipertenzije, povišen krvni pritisak treba spustiti na normalne vrijednosti.
Hipertenzija je u pravilu hronična i u najvećem broju slučajeva doživotna bolest. Lijekovima koje danas koristimo u terapiji hipertenzije, ovu bolest možemo držati pod kontrolom, ali ne i sasvim izliječiti. Zato lijekove treba uzimati više-manje trajno, najčešće doživotno. No, dobra vijest je da, ako držimo pritisak u normalnim vrijednostima, hipertenzija prestaje biti faktor rizika. Broj lijekova koji su nam danas na raspolaganju je veliki i gotovo uvijek se može naći kombinacija lijekova koja će postići kontrolu pritiska, a bez negativnih propratnih pojava.
Šta je uzrok hipertenzije?
Velika većina slučajeva hipertenzije je nepoznatog uzroka i najčešće nema potrebe tražiti uzrok – on se naprosto neće naći, a u „potrazi“ će se potrošiti dragocjeno vrijeme i finansijski resursi. Preko 95% svih slupajeva hipertenzije je nepoznatog uzroka. Manje od 5% su sekundarne hipertenzije, nastale zbog endokrinih poremećaja, poremećaja bubrega, poremećaja nervnog sistema, urođenih razvojnih mana, trovanja, ili primjene lijekova koji podižu krvni pritisak. Sekundarnnu hipertenziju treba tražiti u slučajevima neuobičajeno rane pojave hipertenzije u mladoj životnoj dobi, ili u slučajevima hipertenzije koja je izuzetno otporna na terapiju. Mada, i u većini ovih slučajeva opet posrijedi bude idiopatska ili esencijalna, tj. hipertenzija nepoznatog uzroka. Neki smatraju da je uzrok ovih problema genetski poremećaj u metabolizmu natrija.
Može li se krvni pritisak spustiti bez lijekova?
Pacijenti mogu i promjenom životnog stila utjecati na sniženje krvnog pritiska. U slučajevima lakše hipertnezije, disciplinirano pridržavanje ovih mjera može kontrolirati tlak i bez lijekova, no u većeg broja pacijenata lijekovi će ipak biti neophodni. Ipak, i kod njih se mjerama životnog stila tlak može donekle spustiti i time umanjiti potrebne doze ljekova.
Ove mjere su: manje slana ili neslana ishrana, redovito kretanje, kontrola tjelesne težine i mršavljenje ako je pacijent s prekomjernom tjelesnom težinom, obustava pušenja za pacijente koji su pušači, kao i izbjegavanje stresnih situacija.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
