Poslije skinutih usjeva može se obaviti za postrna sjetva krastavca, ali uz obavezno navodnjavanje. Tek tako ćete moći nešto i prihodovati iznad uloženih sredstava.
Krastavac je jednogodišnja zeljasta, lozasta biljka. Vriježa je dugačka najčešće 1,5-2 m. Proizvodnja krastavca kornišona kod nas karakteriše nezadovoljavajući prinosi u odnosu na agroekološke uslove područja u kojima se gaji.
Najbolji rezultati se postižu gajenjem u špaliru na tamnoj foliji koja osigurava veću temperaturu zemljišta. Krastavac je biljka tropskog porijekla i najbolje uspjeva na temperaturama od 18-32 stepena, s tim što je optimalna temperatura 25 stepeni. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je 25-30, a na otvorenom polju sije se tek kada se zemljište zagrije na 17-18 stepeni.
Najbolje uspijeva na dubokim, humusnim, strukturnim i toplim zemljištima slabo kisele do neutralne reakcije (optimalna ph 5.8-6.8 ). Teška i zbijena zemljišta, visoka podzemna voda i čisti pjeskovi nisu dobri za gajenje kornišona, jer na njima sporo raste i ne donosi dobre prinose. Aeracija i drenaža zemljišta treba da omoguće što bolje ukorijenjavanje biljke. Dobri predusjevi su strna žita i mahunarke.
Krastavac postrna sjetva, berba do jeseni
Jednoredi špalir (razmak između redova veći od 15-20 cm). Svi bočni izdanci uklanjaju se sa biljke do 50 cm visine, a kasnije nema potrebe za orezivanje. Kada mlada biljka naraste do gornje žice, biljku vodimo na stranu 40-50 cm, a potom se spušta na drugu stranu žice.
Kada kornišon dostigne konačnu visinu oko 150 cm skidamo nekoliko donjih listova tako da donji dio ostaje bez listova jer je bolje provjetravanje kao i olakšano branje kasnije kao i zaštita kornišona od prouzrokovača bolesti.
Ozbiljni i zadovoljavajući prinosi koji mogu donijeti dobit se postižu samo prihranom preko sistema za navodnjavanje-fertirigacijom u kombinaciji sa osnovnim, startnim đubrenjem.
Za osnovno đubrenje koristiti granulirana i kompleksna đubriva sa mikroelementima bez hlora u količini od 60-100 g/dužnom metru. Osnovno, odnosno, startno đubrivo obaviti što ranije. Folijarnu prihranu sprovesti od rasađivanja zajedno sa sredstvima za zaštitu bilja. Prije svega najbolje je prvo uraditi analizu zemljišta da bi se tačno unosilo đubriva onoliko koliko je potrebno.
Pored redovnih problema kod kornišona u posljednjih nekoliko godina dolazi do kašnjenja u rodu odnosno plodonošenju, zatim dolazi do intezivnog rasta vegetativne mase, kao i do usporenog rasta, a sve zbog neizbalansirane ishrane kornišona.
Autor: Borko Ivanović, PSSS Čačak
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agrosavjet.com agrosavjet.com