Nazivi ulica u Bijeljini promijenjeni su dva puta u posljednjoj deceniji i nova imena dobile su 22 ulice, a aktivne su tri inicijative sa zahtjevom da svoje ulice u gradu dobiju Miodrag Lazić, Spomenko Gostić, Miloš Ćirković, Ljubiša Savić Mauzer, Branko Pantelić Panter i Blagoje Gavrilović, rečeno je Srni u Odjeljenju za stambeno-komunalne poslove.
Do promjene postojećih naziva ulica došlo je 2010. godine kada je ulica Jovana Dučića u centru grada dobila naziv patrijarha Pavla, a riječ je o jednoj od najljepših gradskih ulica koja od administrativnog sjedišta Bijeljine vodi do velikoga parka i u njoj se nalazi Manastir Svetog Vasilija Ostroškog i Vladičanski dvor.
Pet godina kasnije izmijenjeni su nazivi 21 ulice u Janji, naselju sa najvećom bošnjačkom zajednicom u Bijeljini, pa je car Dušan nestao u Brzavi, knez Miloš u Šarampovu, što je narodni izraz za jarak, Vuk Karadžić u Šoru, Miloš Crnjanski u Vlagiji, a Njegoševa se ulica „utopila“ u Drinskoj.
U Gradskoj upravi navode da promjene naziva ulica u Bijeljini nisu česte, što bi stvaralo probleme stanovništvu u smislu promjene dokumenata.
Na narednoj sjednici Skupštine grada 3. marta naći će se i odluka o nazivima ulica, trgova, dijelova naseljenih mjesta, mjesnih zajednica i obilježavanja zgrada brojevima, kojom će se u potpunosti urediti adrese na kompletnom području Bijeljine.
Prema spisku naziva ulica vidljivo je da većina njih nosi imena svjetskih a naših naučnika, književnika, heroja ratova i mjesta stradanja kroz istoriju, ali ima i narodnih naziva poput Danguba ili Žestik, a svoje ulice u Bijeljini imaju i djeca sa svih kontinenata, te iz biljnog svijeta – puhara i bijeli hrast.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srna.rs
