U sušaru i liniju za preradu suve šljive uložio je 50.000 maraka; 70 odsto sredstava dobio je putem projekta, dok je ostatak obezbijedio sam.
Suva šljiva sa košpom i bez košpe lako će naći mjesto na trpezama u BiH, ali i širom svijeta. Kvalitet nije upitan, a sirovine ima dosta. To ga je, kaže, i opredijelilo baš za ovu proizvodnju.
– Zahvaljujući podsticaju nabavio sam ovu sušaru, koja za 24 sata osuši 1.000 kilograma svježe šljive i dobijem oko 250 kg suve šljive. Temperatura mora da bude 80 stepeni Celzijusa, a u funkciji je izmjenjivač toplote voda-vazduh. Neko voće bude gotovo brže, a nekom je potrebno više vremena, što zavisi od kvaliteta šljive, zrelosti. Sušenje se obavlja krajem avgusta, početkom septembra. Četrdeset dana nakon sušenja ide se u rehidrataciju i izbijanje košpica. Kad osušena šljiva sadrži od 18 do 22 odsto vlage spremna je za prodaju. Prošle godine sam preradio oko 15 tona svježe šljive i dobio oko četiri tone suve šljive. Iako je kapacitet pet tona, godina nije baš pogodovala voćarima; smjenjivali su se kiša, grad i sunce, a i cijena nije bila povoljna – kaže Stefan.
Distribucija
Nakon pakovanja suva šljiva se distribuira u prodavnice zdrave hrane, prodavnice voća i povrća.
– Istraživao sam tržište i ustanovio da suva šljiva uvijek ima dobru cijenu, a da kupaca ne manjka. Nadam se da ću proširiti plasman i na zemlje Evropske unije. Mada je rok konzumiranja suve šljive godinu dana, te se toliko može i čuvati uskladištena, kompletan asortiman sam prodao za dva mjeseca – ističe mladi voćar.
Planira i da proširi paletu proizvoda.
– Počeću da sušim jabuku i krušku, a namjeravam i da sušim povrće, krompir, mrkvu, crni luk i drugo povrće koje se koristi za proizvodnju začina. Mnogo je važno uvezati proizvođače s prerađivačima i otkupljivačima. Imam četiri hektara pod šljivom, sorte stenli, a inače ovo područje je poznato kao voćarski kraj. Sirovine mi neće nedostajati, ali ću povećati zasad pod šljivom, a namjeravam i da posadim voćnjak s jabukama i kruškama – kaže mladić.
Kroz nekoliko programa zapošljavanja i samozapošljavanja, finansiranih od Vlade Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje, u Bijeljini su 72 lica pokrenula vlastiti posao. Prošle godine je po svim programima za Bijeljinu odobreno oko milion maraka. Iako zbog pandemije ove godine nije realizovan program „Startap Srpska“, pozitivna iskustva učesnika iz prošle godine pokazuju njegovu punu opravdanost.
Startap program
U prethodne dvije godine startap programom je finansirano 12 lica, precizirao je viši stručni saradnik za programe samozapošljavanja u Birou za zapošljavanje Bijeljina, Željko Kusturić.
– Prošle godine, u bijeljinskom Birou za zapošljavanje odobreno je 30 zahtjeva za samozapošljavanje. Od toga je osam demobilisanih boraca i RVI, šestoro djece poginulih boraca i 16 lica u privredi – naveo je Kusturić.
Nedavno je objavljen javni poziv, gdje će kroz Program lokalnog partnerstva Zavod za zapošljavanje i grad Bijeljina finansirati pokretanje preduzetničke djelatnosti u oblasti zanatstva. Ovim programom predviđeno je da osam lica dobiju po 5.000 maraka.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com
