Pripreme za realizaciju obilježavanja 50 godina muzeja nisu pokleknule uticaju kovida-19, već su počeli raditi na pronalasku rješenja za iznenadni izazov. Program je značajno redukovan u odnosu na planirani kojim bi se obilježilo pola vijeka od osnivanja ove značajne institucije kulture.
– Izložbom ,,Bijeljinski vremeplov“ predstavljamo višegodišnja istraživanja stručne službe Muzeja o kulturnoj istoriji našeg grada, a promocija knjige Rodoljuba Čolakovića ,,Izvodi iz dnevnika 1961- 1983“ daju novi uvid u arhivsku građu legata koji su 1980. godine bijeljinskom muzeju poklonili Rodoljub Čolaković i Milica Zorić, rekao je direktor Muzeja Semberije Momčilo Koprivica.
Muzejska savjetnica Tanja Lazić ističe da je izložba ,,Bijeljinski vremeplov“ povezana sa istorijom rada Muzeja u proteklih pet decenija.
Kako kaže, ne smatra sebe autorom izložbe, nego jednako priređivačem izložbe.
– To je zato što izložba predstavlja zajednički napor, zajednička istraživanja i zajednički rad svih nas iz stručne službe u poslednje tri do četiri decenije. Ono što posjetioci izložbe mogu vidjeti jesu prilozi o prošlosti Bijeljine koji se odnose na staru Bijeljinu, na prva udruženja u Bijeljini, na zanate, trgovinu, stare bijeljinske fotografe, naše nekadašnje sugrađane Nijemce, Slovake, Jevreje, Ruse, na zajednicu Karavlaha u Semberiji, na početke bioskopa, pozorišta, bibliotekarstva, na društveni život u našem gradu, na početke školstva u Bijeljini, na željeznicu koje više nema u našem gradu, na poplave u Semberiji i na prvi urbanistički plan 1957. godine, navodi Tanja Lazić dodavši da su se ovim malim vremeplovom osvrnuli i na najznačajnije datume iz istorije rada Muzeja od 1970. godine do danas, kao i na velike legatore Rodoljuba Čolakovića i Milicu Zorić, Ljubicu Jovičić Stančić, Radeta Bjekića i Mariju Rabrenović.
Povodom značajnog jubileja Muzeja Semberije predstavljena je i knjiga ,,Izvodi iz dnevnika Rodoljuba Čolakovića 1961 do 1983“ koju je priredio kustos istoričar Zoran Midanović.
– Rodoljub Čolaković je vodio dnevnik od 25. januara 1961. godine do svoje smrti 29. marta 1983. godine. ,,Dnevnik“ se sastoji od 27 notesa različitog formata i obima sa ukupno ispisana 5462 lista. Nakon što sam originalni rukopis ,,Dnevnika“ prekucao, a to je trajalo četiri godine, sačinio sam iz toga knjigu u kojoj su izvodi na nešto manje od 300 stranica. Trudio sam se da u izvodima obuhvatim što širi dijapazon tema o kojima je Čolaković pisao- od ekonomije, kulture, politike, nacionalnih odnosa, privatnog života, tako da na osnovu toga čitaoci ove knjige steknu što potpuniju sliku o Rodoljubu Čolakoviću, kaže Zoran Midanović istakavši da je izuzetno veliki doprinos Rodoljuba Čolakovića Bijeljini kad je u pitanju kulturna sfera. Svom rodnom gradu, Bijeljini, Čolaković je donirao hiljade knjiga, a zahvaljujući njemu u Bijeljini je osnovana Muzejska zbirka.
Muzej Semberije u Bijeljini izrastao je iz Muzejske zbirke ,,Semberija“ osnovane 28.oktobra 1970. godine. Put od osnivanja zbirke do danas nije bio ni lak ni jednostavan. Entuzijazam i upornost prve generacije bijeljinskih muzealaca rezultirali su bogatim fundusom zbirki, reprezentativnim objektom i stalnom postavkom, upečatljivim povremenim izložbama i zavidnim brojem publike.
Nova generacija muzealaca koja ih je nasledila u vrijeme najtežih društvenih lomova, rasula SFR Jugoslavije i ratu u BiH, nije imala izbora – ili nastaviti dalje sa još većom upornošću i entuzijazmom ili dozvoliti da se u Bijeljini ugasi značajna institucija kulture.
– Uprkos brojnim preprekama, tokom protekle tri decenije povećani su fondovi i zbirke, ustanovljeno je nekoliko tradicionalnih izložbi, započete su nove teme istraživanja, animirana nova publika, poboljšan stručni rad, navode u ovoj instituciji kulture.
Danas Muzej Semberije posjeduje i čuva više od 10.000 eksponata koji pripadaju arheološkoj, etnografskoj i istorijskoj zbirci, oko 7000 bibliotečkih jedinica i blizu 14.000 fotografija. Muzejska građa sakupljana je 50 godina, a u susretu sa svakim predmetom otkriva se prošlost ljudi našeg kraja.
– Pola vijeka rada Muzeja Semberije jubilej je za ponos, ali i dalje veliki izazov i obaveza, kako za nas aktuelne muzealce, tako i za generacije istraživača koji će nas naslijediti u budućnosti, kažu bijeljinski muzealci čiji rad nas podsjeća koliko je važna stručnost, znanje i posvećenost za razvoj društva.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: semberija.info
