Postoje tri načina za to, tvrdi Džon Šmit, pravnik i bivši direktor Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija.

On je u avgustu 2023. u razgovoru za RSE je govorio o posljedicama koje mogu uslijediti, ali o tome kako se sankcije mogu skinuti.

Prvo, kaže, bilo koja osoba može da se suprotstavi sankcijama tako što se obrati saveznom sudu u SAD, gdje može pokušati ubijediti sud da OFAC nije imao dovoljno dokaza da ih sankcioniše. Ovaj način je veoma težak i vrlo rijetko završava uspješno.

–Drugi, mnogo realniji način jeste da sankcionisane osobe mogu odmah da kontaktiraju OFAC i kažu „u redu, sankcionisali ste me zbog ove aktivnosti, neću više to raditi. Slažem se sa tim da ovo učinim, i pokazaću dokaze da biste mi trebali vjerovati kada kažem da sam promijenio svoje ponašanje“. Svake godine na stotine osoba se uklanja sa liste time što obećaju da će promijeniti svoje ponašanje, pa onda to i dokažu – rekao je on, prenosi BN.

Treći put na koji imena mogu biti uklonjena sa spiske je ukoliko programi sankcija evoluiraju.

Ako SAD odluče da više ne moraju nametati sankcije nikome na Zapadnom Balkanu, Bosni i Hercegovini, ili bilo kojoj drugoj jurisdikciji, onda se taj program sankcija jednostavno ukida. Ukoliko je taj program završen, onda se i sva imena koja se nalaze na listi u vezi sa tim programom uglavnom uklanjaju.

Međutim, Sonja Karadžić-Jovičević, ćerka Radovana Karadžića i bivši poslanik u NSRS, tvrdi da „od suda nema ništa“, a da je „neću čiko više“ – idiotsko.

-Nakon višegodišnje istrage, saslušavanje mene i članova porodice – obustavljeno jer nisu mogli naći ništa. Tri puta sam polagala zakletvu kojom jasno, javno i dokumentovano izražavam da ću štititi ustav Srpske i BiH, što znači i Dejtonski sporazum. Nikada ničim nisam podrivala isti, pa se ne može ni pronaći dokaz da jesam. Njima, zaparavo, dokazi za bilo šta i ne trebaju. Prema njihovim pravilima, svaki razlog za ostajanje na OFAC listi prestao je krajem jula 2008. godine – napisala je Karadžić-Jovićević na X.

Prema njenim riječima, proširivanje sankija na žive kojima su razlozi prestali, na mrtve na koje ih ne mogu primjeniti, na one koji su odslužili kazne, pokazuje koliko su „ogrezli u mržnju prema srpskom narodu“.

-I nastojanju da ukinu Republiku Srpsku, da ponovo izazovu stradanja svih naroda u BiH i na tome opet dobro zarade. Uništavanjem SDS ruše se istorijske osnove nastanka Srpske u miru, što, sa donošenjem rezolucije, pokazuje da nikad nisu odustali od satiranja Srba – tvrdi ona.

Pomenutu rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN sponzoriše nekoliko zemalja, na čelu sa Njemačkom, a Beograd i Banjaluka smatraju je antisrpskom.

SDS je jedina stranka u BiH koja se nalazi na emeričkoj crnoj listi, jer su svojevremeno optuženi da pomažu skrivanje Radovana Karadžiča. Nedavno im je ugašen bankovni račun, čime su dovedeni u poziciju da vjerovatno neće moći da izađu na izbore.

Karadžić je iz Srbije u Hag izručen 30. jula 2008. da bi kasnije bio osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina u BiH. Međutim, SDS nikada nije skinut s liste sankcionisanih.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com