Ovo je drugi pokušaj da se priznaju milioni maraka koje je firma „Agrokop“ uložila u „Šećeranu“ prije nego što će njen vlasnik Zoran Ćopić završiti na višegodišnjoj robiji.
Advokat Fabrike šećera Vladimir Milošević kaže da se ovde radi o potraživanjima koja su nastala iz ranijih obaveza ulaganja u planove reorganizacije Fabrike šećera.
„Šećerana smatra da nije obavezna da plati navedena potraživanja u iznosu od 12 miliona KM. Postupak je zaključen i u narednih mjesec dana očekujemo presudu u korist Šećerane. Predmet je kompleksan, jer su banjalučki „Agrokop“ i „Tamol Assets Corp“ učestvovali ranije u postupku pokretanja proizvodnje i stečaja, a neka lica su u međuvremenu sankcionisana. Nakon prekida proizvodnje u fabrici, oni su iskazali određena potraživanja koja su bili dužni da investiraju u pokretanje proizvodnje. Taj novac se ne može smatrati novčanom obavezom prema njima“, smatra advokat Milošević.
On u prilog svoje tvrdnje ističe da sud ranije odbio sličan tužbeni zahtjev „Agrokopa“ i presudio u korist Šećerane, što je potvrđeno i na Vrhovnom sudu RS.
Pravni zastupnik firme „Tamol Assets Corp“, advokat Aleksandar Sajić pretpostavlja da će o ovom sporu u konačnici odlučivati Vrhovni sud RS po reviziji.
„Nesumnjivo je da je pravni plodnik „Tamola“ izvršio plaćanja za i u ime Šećerane u iznosu nešto manjem od sedam miliona KM. To je pokazao i nalaz vještaka i to nisu osporili punomoćnici druge strane u postupku. Mi tvrdimo, da zauzvrat „Agrokop“ nije dobio ništa, jer akcije koje je trebalo da dobije na osnovu stečajnog plana reorganizacije Šećerane nikada nisu odobrene od strane Komisije za hartije od vrijednosti RS, tako da u suštini imamo situaciju da „Agrokop“, kao pravni plodnik „Tamola“ nesumnjivo uložio nešto manje od sedam miliona KM u Šećeranu, a zauzvrat nije dobio ništa. Po tom osnovu smatramo da bismo trebali dobiti spor“, kaže Sajić.
On smatra da stečajni upravnik Plan o reorganizaciji nije napravio u skladu sa Zakonom o hartijama od vrijednosti RS, jer ga Komisija za hartije od vrijednosti nikada nije odobrila. Tako ni „Agrokop“ nikada nije dobio nikakve akcije po osnovu ulaganja od sedam miliona KM.
„To je nesumnjiva činjenica. Po osnovu je uloženo, ne bez osnova, ali „Agrokop“ na kraju ništa nije dobio. Na tome i temeljimo osnovanost tužbenog zahtjeva. Sada je vještak ekonomske struke nesumnjivo utvrdio da je taj novac plaćen Šećerani ili u ime Šećerane dobavljačima, radnicima, povjeriocima“, kaže advokat Sajić.
Dešavanja u Bijeljini
izvor: capital.ba
