ŽIVOT U DOBA KORONE: Ekonomske posljedice U SEMBERIJI tek ćemo osjetiti!

Za nepuna dva mjeseca, koliko su na snazi mjere zaštite od širenja virusa korona u Bijeljini i Republici Srpskoj, učinilo nam se, kao da je život je u jednom trenutku bio potpuno zaustavljen.

Da sve, ipak, nije tako crno i pesimistično, saopštavano nam je sa sjednica kriznih štabova, sa kojih su stizali optimistični podaci o efektima preduzetih mjera i herojskim naporima zdravstvenih radnika. Ohrabrenje smo zajednički pronalazili u oslanjanju na samodisciplinu i odgovornost građana, tvrdeći da se svaka pošast, pa i ova, može pobijediti srcem, hrabrošću i međusobnom  ljudskom solidarnošću.

Nakon  postepenog ublažavanja mjera i blage relaksacije krutih obrazaca ponašanja, na koje nas je primorala korona, već nakon nepuna dva mjeseca vidimo da poslije ovoga ništa više u životu neće izgledati kao ranije.

Život na distanci, život u redovima, za ovo ili ono, postepeno će nam ispostavljati paprene račune ekonomskog osiromašenja, gubitka radnih mjesta, smanjenja fizičkog obima proizvodnje u mnogim privrednim društvima, pogotovo u sektoru prerađivačke industrije i u sektoru usluga.

Tantalove muke nas tek čekaju
Bijeljinski trgovci već sada predosjećaju kako će izgledati taj scenarij, ističući da će na pad prometa umnogome uticati smanjena kupovna moć stanovništva, strah za ličnu i porodičnu egzistenciju. Mnogi od njih tvrde da nas Tantalove muke čekaju za mjesec ili dva, odnosno već na jesen, kada ćemo shvatiti koliko je život skuplji i neizvjesniji od onog života koji smo živjeli prije izbijanja pandemije.

U sektoru usluga, pad prometa i zarade ogleda se na nekoliko nivoa, uzrokovanih činjenicom da određeni broj radnika ostaje bez radnih mjesta i plata, da su se u međuvremenu iz inostranstva vratili radnici koji su tamo privremeno boraviti i radili, najčešće na rok od tri mjeseca, te da ni naša dijaspora, koja nam je u proteklim godinama djelovala kao  „zlatna koka“ u podizanju ukupnog BDP-a, neće ubuduće tako izdašno, kao do sada, ulagati u svoje kuće u zavičaju, niti će pomagati svoju rodbinu.

S obzirom na to da je i naš izvoz bio u značajnom obimu usmjeren ka zemljama EU, ubuduće će od procjene poslovnih partnera sa zapada zavisiti čak i to koliko ćemo robe moći prodati na evropskom tržištu do kraja ove godine, odnosno koliko ćemo repromaterijala moći uvesti za nastavak proizvodnje.

Iako je pravilo da optimizam nikada ne smije pokleknuti pred pesimističnim prognozama i predviđanjima, jer se u tom slučaju postavlja pitanje smisla življenja na zemlji, malo više opreznosti nije naodmet. Za ova dva protekla mjeseca korona nas je tome naučila.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com