Moderne tehnologije, virtuelni svijet, računari i mobilni telefoni svakodnevno nanose štetu najmlađima koja se ogleda u problematičnom ponašanju i kašnjenju govora.

Naime, dječije igre danas su mahom povezane sa virtuelim svijetom, a u razgovoru sa Vesnom Savić, diplomiranim defektologom-logopedom i porodičnim savjetnikom, podsjetili smo se na igre koje su nekada bile popularne među najmlađim.

Dječje igre bile su i ostale jako važne kako za fizički, tako i za intelektualni razvoj djeteta. Kroz igru su se djeca upoznavala, zbližavala i razvijala.

“Igra je najprirodnija aktivnost djeteta i utiče na kompletan rast i razvoj. Kroz igru dijete podstiče razvoj govora, krupne i fine motorike, kognitivni, socio-emocionalni razvoj i samostalnost. Za pravilan razvoj djeteta je važno koliko mu vremena roditelji posvećuju i kako razgovaraju sa njim. Neuropsiholozi su utvrdili da se razvoj djeteta najbrže odvija u prve tri godine života. U tom periodu djetetu je potrebno pružiti što više pažnje i adekvatno ga stimulisati. Poželjno je da roditelji svakog dana odvoje dovoljno vremena za igru i razgovor sa svojom djecom. Kada se igramo i razgovaramo sa nijma, rječnik treba da nam bude u skladu sa njihovim uzrastom. Kroz igru podstičemo dijete da shvati složene situacije i da se snađe u novim okolnostima. Topla i prijatna komunikacija zbližava roditelje i djecu, temelj je za razvoj govora i važna je za intelektualni razvoj i socijalizaciju”, kaže Savić za portal Dešavanja u Bijeljini.

Igra je priprema djeteta za život koja podstiče razvoj, pomaže djetetu da se bolje i lakše uklopi u svoju vršnjačku grupu i kasnije ima fukncionalnu igru.

Dječije igre nekad i sad se bitno razlikuju. Danas, kada su igrice i igraonice zamijenile igre i igrališta, poželjno je da se roditelji sjete starih igara i igrice zamijene njima.

„U nedostatku vremena za odmor i posvećenost vlastitom djetetu, roditelji često djeci puštaju crtane filmove ili daju telefone u ruke kako bi bili “mirni”, što kasnije dovodi do odstupanja u razvojnim vještinama, do kašnjenja govora i drugih problema u ponašanju. Nekada su djeca provodila mnogo više vremena napolju, samostalno su pravili rekvizite za neke od igara i fizičke aktivnosti su bile mnogo zastupljenije u igrama. Djeca koja se igraju vani, imaju bolje motoričke vještine uključujući koordinaciju, ravnotežu, brzinu i imaju bolji imunitet“, kaže Savić, diplomirani defektolog-logoped, te savjetuje da se nove dječije igre zamjene starim igrama kako bi djeca imala zdrav rast i razvoj.

IGRA, a ne IGRICA

Nažalost, danas je računarska tehnologija ušla u svijet dječijih igara i zamijenila igre igricama, a igrališta su zamijenila igraonice. Igra, a ne igrica je najprirodnija aktivnost djeteta koja utiče na kompletan rast i razvoj.

Igra je zapravo aktivnost, odnosno, kretanje čiji je cilj zabava, razonoda i udovoljavanje spontanim željama, bilo da je to igra sa loptom, dobacivanje, skrivanje po kući (napolju) ili jednostavno “pomoć” mami u kući kroz aktivnosti postavljanja stola za ručak.

Dijete počinje da se igra već u prva tri mjeseca života tako što hvata predmet ako ga dodirne. Sa prvim dodirom igračke, počinje djetetova igra koja je sastavni dio dječijeg života, a na roditeljima je da tu igru njeguju i razvijaju kako bi se smanjilo odstupanje u razvojnim vještinama.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име