Danas je Velika srijeda.
U hrišćanskim hramovima se spominje izdajstvo Jude Iskariotskog i vrši se osvećenje jeleja, jedna od sedam svetih tajni u spomen žene koja je izlila miro na Hristove noge.
Tokom svete tajne jeleosvećenja vjernici se pomazuju osvećenim uljem kao lijekom za tjelesno i duševno zdravlje.
Velika srijeda je jedan od najznačajnijih dana u Nedelji stradanja, kada je, prema predanju, jevrejska skupština Sinedrion osudila Isusa Hrista na smrt raspećem.
U Četvorojevanđelju je zapisano da je vijest o vaskrsenju Lazarevom „ozlobila prvosveštenike“, koji su Isusa osudili kao lažnog proroka i lažnog spasitelja ljudskog roda.
Na Veliku srijedu dva događaja dominiraju u bogoslužbenim tekstovima.
To su pokajanje bludne žene koja izliva miro na noge Gospoda i pomisao zločestivog Jude na izdaju svoga Učitelja (kao i pojava istovjetne, bogoubistvene misli kod neprajatelja Hristovih).
Ovdje, kao da na neki način imamo praobraz onoga šta će se desiti. Naime, u centru je Hristos, nevina žrtva; pred Njegovim nogama je bludnica koja se kaje i koja traži oproštaj za učinjene grijehe, isto ono šta će, razapet na krstu, učiniti i blagorazumni razbojnik koji je povjerovao u Gospoda.
Sa druge strane je Juda, koji osuđuje pokajno molitveni akt bludne žene, tj. njen postupak da na noge Spasitelja izliva skupocjeno miro. I upravo, dok ova žena pokajno plače kraj nogu Spasitelja svijeta, u Judi se pojavljuje pomisao i želja da izda svoga Izbavitelja.
Grješnica cjeliva noge koje će ubrzo sa dva klina biti prikovane za krst, a oproštaj njenih grijehova podaruje joj Onaj koji je spreman da strada i da svakog čovjeka zaštiti Svojim bezgrješnim tijelom, preuzimajući teret stradanja.
Velika srijeda je stoga i dan strogog posta za pravoslavne vjernike, a oni koji poštuju kanon Crkve poste u srijedu i petak tokom cijele godine, u dane izricanja presude i smrti Hristove.
Ovo je posljednji, puni, radni dan u nedjelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u Cvetnoj nedjelji. U Negotinskoj krajni čupao se burijan (biljka) za koji se vjerovalo da ima magijsku moć i da štiti od vještica. Ova biljka je pored magijske, našla primjenu i u narodnoj medicini.
Ponegdje se i na veliku srijedu, farbaju uskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se boje u crno i nazivaju se kaluđeri.
U ponedjeljak je počela Velika, odnosno strasna sedmica, a tokom ove nedjelje nekada su vladale rigorozne zabrane koje su i te kako poštovane.
Strogo se pridržavalo posta, zabranjeno je pranje veša, veselje, pijanstvo, čak i odnosi između supružnika, jer se vjerovalo da će djeca začeta u tom periodu dobiti “fras”.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
