Prinosi merkantilnog suncokreta koji će biti prerađen u ulje, a ostaci iskorišteni za stočnu hranu su dobri – 2,9 tona po hektaru, a vlaga od sedam do devet odsto.
Imajući u vidu neujednačeno nicanje nakon sjetve i višemjesečnu sušu poljoprivrednici su zadovoljni.
Sa ugovorenom cijenom od 80 feniga po kilogramu prije sjetve, ova proizvodnja, kažu, mnogo je isplativija u odnosu na kukuruz.
Žetva sjemenskog suncokreta čija je proizvodnja ugovorena za Institut u Novom Sadu krenuće za desetak dana.
Suncokret nije zahtjevan ni u pogledu prihrane i zaštite koja je dosta jeftinija u odnosu na ratarske kulture, a dragocjen je i u plodoredu naročito na parcelama gdje se sije kukuruz u monokulturi.
– S obzirom da ovdje imamo situaciju da je sirak dominantan korov koji maletne ne može da se iskorjeni, prvenstveno u kukuruzu, suncokret je izuzetno dobar za plodored jer se u njemu bez problema rješavaju takvi korovi – rekla je Gordana Antić, inženjer poljoprivrede.
Proizvođačima koji namjeravaju iduće godine da zasiju ovu uljaricu ili prošire proizvodnju vjetar u leđa su i podsticaji Ministarstva poljoprivrede Srpske od 400 maraka po hektaru.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: rtrs.tv
