"Vjerne Dražine pristalice nisu se libile da Titu naprave problem. Među njima, kako se priča, prednjačio je takozvani Kinez, mali, zdepasti čovek, ali jak kao bik, koji je, kako su mi prenijeli stari, rekao “ja svoj život dajem za kralja i otadzbinu, i na samo jednu tvoju riječ đenerale Dražo, lišiću Tita života, a Draža mu je na to odgovorio da je Titu i njegovoj sviti obećao da im neće faliti ni dlaka sa glave i tako je i bilo", rekao je Radomir Petrović iz Brajića koji je te davne 1941. godine bio četverogodišnjak, ali se vrlo dobro sjeća Titovog dolaska.
"Sjećam se dolaska Broza i konjice, titovke i zvijezde na čelu i konjanika koji su nosili kratka naoružanja preko ramena. To je bila cijela svita koja je stigla na Ravnu Goru. Ušli su u kafanu i cio sastanak odigran je iza zatvorenih vrata pod velom tajne", prisjeća se Radomir.
Kafana u kojoj su Tito i Draža sastančili, ostala je autentična i svojevrsan je spomenik kulture. Danas je zatvorena, a za vlasnike je mnogo više od materijalne vrednosti.
Svetozar Bajić iz Teočina, nasljednik je ovog istorijskog objekta i kod njega su ključ i katanac, ali spreman je ukoliko neko želi da radi da mu je ustupi, ali o prodaji iako je imao dosta ponuda ne razmišlja.
"Ovu kafanu su otvorili moji preci. Te 1941. godine, kad su se Draža i Tito sreli u njoj, držali su je moji roditelji. Izgubili smo je u procesu nacionalizacije 1957.godine. Ja sam se punih 40 godina borio da je vratim i uspio sam. Kafanu ne bih prodao ni za kakve pare, jer to je moja djedovina, ali ukoliko bi neko želio da oživi ovo mjesto, moguć je dogovor", kaže Bajić koji je juče iskoristio posjetu predsednika Aleksandra Vučića i zamolio za pomoć.
"Sanirali smo šta smo mogli, ali krov prokišnjava i ja više nisam u mogućnosti da radiim na njenoj sanaciji", rekao je Svetozar, a predsjednik je obećao pomoć.
"Pomoći vam da renovirate kafanu, ali samo pod jednim uslovom, da se ne mijenja vlasnik", kazao je Vučić.
U istorijskim spisima se navodi da je sastanak u kafani Bajića na Ravnoj Gori, bio posljednji Titov poziv Draži Mihailoviću, da objedine sve snage u borbi protiv okupatora i krenu u zajednički pohod. Umjesto prihvatanja ovog poziva, kako je napisano, Draža Mihailović je nekoliko dana poslije sastanka, izdao naređenje četničkim odredima za napad na Vrhovni štab i partizanske odrede u zapadnoj Srbiji.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: atvbl.com
