U organizaciji kompanije „Globus“, u Dvorovima se danas i sutra održava 6. Sajam mesa „NOVEMBARFEST“, kojem prisustvuje veliki broj učesnika – proizvođača mesa i drugih proizvoda iz cijele BiH.
Kompanija „Globus“ je dokazano prepoznatljiva po sjajnoj organizaciji ove, a i drugih manifestacija, a sve sa željom da se i široj javnosti pokaže čime to sve Semberija raspolaže i kakve resurse ima u stočarstvu i proizvodnji mesa.
„Ovo je najbolja prilika da Semberija i Bijeljina pokažu mogućnosti, kada su u pitanju privreda i mesna industrija. Ovo je prilika da još jednom pokažemo kvalitet naših proizvoda, kvalitet proizvoda od mesa, kao i svih ostalih proizvoda. Drago mi je što smo domaćini ovakvom jednom skupu, što imamo ovoliki broj izlagača. Povećanje cijene proizvodnje, što se odrazilo i na konačnu cijenu, nije se odrazilo na ponudu, nije uticalo ni na smanjenje zainteresovanosti. Cijene su takve kakve su, naš narod se navikao i saživio sa poskupljenjima i sa padovima cijena. Kad kažem padovima cijena, mislim na proizvođače, kad kažem poskupljenje, mislim na potrošače i uvijek je tu odnos ko proizvodi – njemu je jeftin proizvod, ko kupuje – njemu je skupo. Opet, nađe se zainteresovanih i za proizvodnju i za konzumiranje“, rekao je Milenko Zupur, vlasnik kompanije „Globus“.
Kako kaže, cilj Sajma je da prezentuju i pokažu što imaju, ali je lijepo ako u ovakvoj situaciji neko kupi zimnicu, pa se na jedan povoljniji način obezbijedi za predstojeću zimu.
Ljubitelji dobre zabave i zdrave hrane, prvenstveno mesa i prerađevina od mesa, dobrog domaćeg vina i piva, treba da posjete Dvorove 11. i 12. novembra. Gurmani i ljubitelji dobrog zalogaja imaće priliku besplatno degustirati najkvalitetnije proizvode proizvođača mesa iz naše zemlje i regiona, poput kulena, kobasica, slanine, čvaraka, salata…
„Ove godine je rekordan broj – 62 izlagača, zajedno sa Globusom i ZP komercom. Kao što vidite, 6. semberski sajam je dokaz da ekipa koja radi na Semberskom sajmu mesa zaista radi dobru stvar, održavamo tradiciju, trudimo se da svake godine pokažemo nešto novo, a najbitnija stvar je naše domaće sembersko meso. Teška je godina – borimo se svim silam. Narodu nije lako izabrati zimnicu za ovu godinu. Nažalost, cijene su visoke, ali mi stvarno dajemo sve od sebe da i ove godine održimo dobru cijenu, da damo popust na sajmu, što se može i vidjeti na osnovu cjenovnika“, rekao je Jakša Zupur, menadžer kompanije „Globus“ i dodao da imaju goste iz BiH, Srbije, CG, Makedonije, a pored izlagača sa mesom, kao izlagače imaju pekare, ugostiteljsku opremu, mesarsku opremu, vinarije, destilerije, rakije i razne đakonije koje se usko vežu za meso i za ishranu.
Zupur kaže da proizvođači mesa ulažu velike napore da ostanu konkuretni.
Namjera sajma je da se stavi akcenat na aktuelni proizvod, privredni produkt u Semberiji, a to je meso. Želja je da se pokažu u širem okruženju da je meso iz Semberije najkvalitetnije i da je proizvodnja zdravog mesa ono što ljudi rade ovdje.
„Kompanija „Globus“ je jedna od najznačajnijih kompanija u našem gradu koja zapošljava ogroman broj ljudi i izvozi svoje proizvode. Semberija svakako ima šta da ponudi u tom gastronomskom smislu – to nam je ujedno i veliki turistički potencijal. Pored geografskog položaja, i u tom gastronomskom smislu imamo dosta toga da ponudimo. Kroz posao kojim se bavim imao sam priliku da dosta putujem, i ranije kroz sportski angažman, kroz košarku i nisam subjektivan kad kažem da su najbolji suhomesnati proizvodi u Semberiji“, istakao je predsjednik Skupštine Grada Bijeljina Aleksandar Đurđević koji je ujedno i otvorio 6. sajam mesa.
Ljubiša Rosić, vlasnik kompanije „ZP komerc“, kaže da nikad nisu gledali koliko košta kilogram hrane, koliko košta kilogram mesa i koliko košta kilogram repromaterijala.
„Uvijek smo gledali, kad završimo ciklus, koliko ćemo za sljedeću godinu sa sredstvima koja smo dobili u toj godini, pobijediti proizvodnju. Na taj način smo 20 godina povećavali proizvodnju, kad smo imali određene inpute sa kojima smo mogli zarađivati. Nažalost, posljednje dvije godine, sa 5.000 junadi koje smo imali u tovu, mi smo danas došli na tri i po hiljade. To je dokaz koliko smo izgubili u toj primarnoj proizvodnji“, naveo je Rosić.
Rosić objašnjava da su podsticaji proizvođačima sigurno pomogli, ali ne i njihovoj kompaniji, zato što postoje limiti pri Ministarstvu poljoprivrede koje ne mogu da iskoriste.
„Mi ne možemo da iskoristimo ni 30% sredstava koja pripadaju poljoprivrednim proizvođačima zbog tih limita. Nestali su mali proizvođači, a sad smo došli na red i mi. Doći ćemo do toga da neće biti ni velikih proizvođača. Moram biti iskren, trgovački lanci preuzimaju izuzetno veliku maržu, država isto uzima veliku maržu… smatram da država mnogo manje vraća na osnovu onog koliko uzima“, istakao je Rosić.
Pomoćnik ministra poljoprivrede u Vladi RS, Zoran Maletić objašnjava da je usvojeni budžet za narednu godinu veći za 2,5 puta u odnosu na ovogodišnji.
„Povećan budžet za narednu godinu, znatno će olakšati cjelokupnu podršku poljoprivrednim proizvođačima kada je hrana u pitanju. Kao što znate, 2020. godine smo izašli i rekli da imamo dovoljne količine hrane. Bili smo sigurni u to što smo govorili. I u prošloj i u ovoj godini možemo da kažemo da imamo prehrambenu sigurnost građana RS. Ovaj današnji sajam je pokazatelj onoga što uporno govorimo našim građanima – imamo obezbijeđene količine hrane za stanovništvo RS kako u mesu, mlijeku, pšenici i drugim proizvodima, tako da ne treba da se brinu da li će biti nestašice ili ne. Hrane će biti, to je sigurno“, objasnio je Maletić.
Kada je sama proizvodnja u pitanju, Maletić očekuje da će se u narednoj godini povećati, jer će oni, kao Ministarstvo, moći da planiraju određene mjere i povećanja za proizvodnju, pogotovo proizvođači hrane.
„Već je najavljena premija za pšenicu od 500 KM po hektaru i već sad imamo informacije sa terena da je došlo do povećanja od 20 do 30 posto površina pod pšenicom, što je veoma bitno sa stanovišta prinosa. Od ukupne proizvodnje mesa, u Bijeljini se proizvede preko 50% cjelokupne proizvodnje mesa. Semberija je jedna od tri regije po proizvodnji mlijeka. Znamo da je cijena đubriva i goriva visoka, ali sa određenim subvencijama i budžetom, moći ćemo da isplaniramo i nećemo imati, nadam se, nikakvih pritužbi“, kaže Maletić.
Područne privredne komore Bijeljina je neko ko insistira na još snažnijoj podršci poljoprivrednoj proizvodnji, riječi su predsjednika, Steve Savića.
“Moramo da imamo u vidu samo jednu statistiku – da Republika Srpska posjeduje preko 0,6% hektara obradivih površina po glavi stanovnika. Ako se to uporedi sa nekim svjetskim prosjekom koji je 0,19 hektara, odnosno prosjekom Evropske unije od 0,21 hektar po glavi stanovnika, onda to dovoljno govori o kakvim mi komparativnim prednostima govorimo. Vlada RS je napravila značajne iskorake za 2023. godinu, značajno povećavajući budžet za agrar na nivo od 180 miliona KM. Mi smatramo da ni to nije dovoljno i imajući u vidu prethodno – RS mora učiniti napore da izdvaja oko 6% izvornih prihoda u poljoprivrednu proizvodnju, jer je to zaista značajan resurs i ozbiljan potencijal koji može još značajnije da učestvuje u BDP naše zemlje”, zaključio je Savić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
