Narodna skupština Republike Srpske nedavno je razmatrala Nacrt zakona o samostalnim preduzetnicima i tom prilikom usvojila zaključak da ovaj Nacrt zakona, zbog njegove važnosti, uputi u javnu raspravu za čiju realizaciju je zaduženo Ministarstvo privrede i preduzetništva.
Danas je, ovim povodom, u Velikoj sali Skupštine Grada održana Javna rasprava.
„Ovo je četvrta po redu Javna rasprava. Ministarstvo privrede i preduzetništva je pripremilo Zakon o samostalnim preduzetnicima, a Narodna skupština ga je usvojila 14. marta 2024. godine i odlučila da uputi ovaj Zakon u javne rasprave. Do sada smo obavili javne rasprave u Trebinju, Istočnom Sarajevu, Doboju i danas u Bijeljini. Iduće sedmice nastavljamo u Prijedoru i Banjoj Luci, na kraju, kao završna javna rasprava. Ministarstvo se odlučilo da donese novi zakon o samostalnim preduzetnicima, koji je praktično nastavak… bio je ustvari ranije Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti koji je sad na snazi i sada ćemo imati Zakon o samostalnim preduzetnicima koji će imati dosta sličnih odredbi, ali smo htjeli da promjenom naziva, da samostalni preduzetnici budu više prepoznati, više vidljivi i da unaprijedimo dosadašnje odredbe zakona kako bi se on lakše provodio… da omogućimo preduzetnicima dodatno lakše poslovanje“, objasnila je Milka Latinčić, iz Ministarstva privrede i preduzetništva, načelnik Odjeljenja za razvoj malih, srednjih preduzeća i preduzetništva.
Kako kaže, suštinske izmjene u odnosu na važajuće zakonsko rješenje se odnose na mogućnost prenosa poslovanja – u slučaju da preduzetnik želi da svoj biznis proda ili prenese na nekog drugog, što do sad nije bio slučaj. Takođe, u slučaju smrti preduzetnika nije bilo mogućnosti da se prenese djelatnost, nego se morala ugasiti pa ponovo osnovati.
„Uvodimo neke nove pojmove, kao što je tradicionalni zanat i tradicionalni zanatija koji mijenjaju dosadašnje pojmove stari zanati, umjetnički zanati i domaća radinost u cilju prepoznavanja ove djelatnosti i njenog očuvanja. Osim toga, ono što je važno, do sada smo imali sezonsko poslovanje od šest mjeseci, sada to povećavamo na devet mjeseci, što je jako bitno za preduzetnike da mogu, znači, da periodično obavljaju svoje djelatnosti. Takođe, želimo da unaprijedimo komorski sistem, odnosno da napravimo jedan bolji sistem za preduzetnike – oni su zastupnici interesa preduzetnika, tako da ćemo sada imati republičku i područne komore. Do sada smo imali republičku i udruženja. Na ovaj način želimo da ojačavamo komorski sistem, da on zastupa interese preduzetnika i da bude sličan partner i Vladi i zastupnik interesa preduzetnika kao što je Privredna komora za privredna društva“, istakla je Latinčić.
Prema njenim riječima, ovaj zakon je jako važan, jer u Republici Srpskoj ima oko 25.000 samostalnih preduzetnika i oni čine značajan dio privrede, tako da im je cilj da podrže njihovo poslovanje. Nakon javnih rasprava, priprema se prijedlog i upućuje ponovo Narodnoj skupštini na razmatranje, a Zakon bi na snagu trebao stupiti početkom idućeg godine.
„Mi u Zanatsko-preduzetničkoj komori smo zadovoljni što, poslije popriličnog vremena, s obzirom da je izvorni zakon objavljen 2011, imamo novi Nacrt zakona i iskreno se nadam da će on dopriniti poboljšanju rada i uslova poslovanja. Dobre strane ovog zakona su promjena naziva… Pošto je dosadašnji, uglavnom, forsirao, predstavljao zanatsku djelatnost, sada su to samostalni preduzetnici, preduzetnici, generalno, se odnosi na sve. I ono što je isto tako dobro je da se povećava dio mogućeg sezonskog obavljanja na devet mjeseci… Vraća se obaveza lokalne zajednice da, prilikom donošenja odluke o utvrđivanju radnog vremena preduzetničkih radnjih, traži i pribavi mišljenje Zanatsko-preduzetničke komore i Privredne komore. Da smo kakvom srećom to imali ranije, mi danas u Bijeljini, vjerovatno, ne bismo imali zabranu rada trgovinskih objekata nedjeljno, s obzirom da je poznato da je naše članstvo i Privredna komora bili protiv toga“, objasnio je Milorad Stević, izvršni direktor Područne zanatsko-preduzetničke komore u Bijeljini.
Primjedbe koje danas iznose su da se uskladi odgovornost preduzetnika za njihove obaveze.
„Poznato je da preduzetnik, za svoje obaveze, odgovara cijelokupnom svojom imovinom, dok preduzeće odgovara imovinom preduzeća, a osnivački ulog za predruzeće je jedna marka, što ostavlja prostor za manipulacije sa abonitetom. Mi tvrdimo da je imovina mnogih daleko veća od imovine pojedini preduzeća i da ima prostora i da ima razloga da preduzetnik odgovara imovinom svoje preduzetničke radnje. S druge strane, ovakva odredba djeluje destimulativno kod donošenja odluke o otvaranju preduzetničke radnje, jer je ugrožena kompletna imovina preduzetnika i on ulazi u svojevrstan rizik na takav način“, objasnio je Stević i dodao da po njima, takođe, nije najsrećnije rješenje, da se ukidaju ortačke radnje koje bile neko prelazno rješenje u obavljanju preduzetničke djelatnosti.
Na teritoriji Grada Bijeljine, trenutno ima oko 2.200 aktivnih preduzetnika.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
