Danas je u Bijeljini u Gradskoj upravi održan sastanak sa predstavnicima ministarstava poljoprivrede, šumartva i vodoprivrede, trgovine i turizma i spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i predstavnicima udruženja poljoprivrednika na temu otkupne cijene ovogodišnjeg roda pšenice.
Sastanku su prisustvovali predstavnici ministarstva, Gradonačelnik Grada Bijeljina, Ljubiša Petrović, zainteresovana udruženja sa područja Semberije i poljoprivredni proizvođači.
Gradonačelnik Bijeljine, istakao je da su više od 50 dana od dana poziva čekali na dolazak predstavnika resornih ministarstava.
“Od 3. juna, pa evo da od današnjeg dana, više od 50 dana čekali smo na dolazak predstavnika resornih ministarstava, u prvom redu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumastva Republike Srpske, Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Na današnjem sastanku prisustvovali su i poljoprivredni proizvođači, predstavnici mlinsko-pekarske industrije, predstavnik, odnosn pomoćnik direktora Agrarnog fonda i resornog Odeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Grada Bijeljina. Ono što moram da konstatujem jeste da Grad Bijeljina, preuzevši inicijativu, jeste i zaključak koji smo formirali da ne bi sve današnje teme ponovo čekale nekoliko sedmica na sastanke. To govorim najviše, jer, 3. juna nije ni bila započeta žetva, mi smo htjeli da razgovaramo prije žetve, međutim ono što se događalo jeste ignorisanje i nedolazak u najveću žitnicu Republike Srpske. Već odavno je žetva završena i uveliko su završeni svi obračuni od strane otkupljivača pšenice. Ono što mogu, i danas što je rečeno i ponovljeno, jeste da Pravilnikom agrarne politike na nivou Grada Bijeljine jeste informacija da, što se tiče isplate vezano za ovogodišnji rod pšenice sa lokalnog nivoa, podsticaja će biti od 10 pfeninga po kilogramu iz budžeta Grada Bijeljina i da mi već u narednim sedmicama ćemo sigurno dobijati te obračune od strane otkupljivača da znamo koje količine pšenice su i otkupljene”, rekao je Gradonačelnik.
On je rekao da je na sastanku bilo mnogo primjedbi poljoprivrednih proizvođača.
“Ono što je važno istaći i što je bilo mnogo primjedbi od poljoprivrednih proizvođača jeste netransparentnost prilikom podjele podsticajnih sredstava koje dolaze sa nivoa Republike Srpske, upravo Ministarstva poljoprivrede. Ono što je važno istaći jeste da je već to opet tema 5. avgusta kada ćemo se ovdje ponovo sastati u 11.00 časova, jer će Grad Bijeljina uputiti, ponovo, zvanični dopis ka sva tri ministarstva. Sve ove teme, kao što je raspodjela i transparentnost podsticanih sredstava, pogotovo u povrtlarskoj proizvodnji, da bude predmet diskusija i prijedloga i samih rješenja. Zatražili smo, danas, na sastanku, od predstavnika Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, gospodina Marčete i informaciju detaljnu o stanju stečajnog postupka pred kojim se nalaze robne rezerve Republike Srpske. Jasno smo istakli našu i namjeru i moralnu i materijalnu namjeru da u narednom periodu budemo aktivni učesnici i partneri u oživljavanju robnih rezervi. Iako to nije nadležnost jedinice lokalne samouprave, robne rezerve su srce jednog tržišta jednog državnog uređenja i sigurno jedno državničko pitanje koje je kod nas već više od deset godina u stečajnom postupku”, istakao je Petrović.
On je objasnio da je prije 10 ili 12 dana u Srbiji Direkcija za robne rezerve išla sa intervencijom i otkupila 30.000 tona pšenice po cijeni od 40 pfeninga.
“To je jednostavan i značajan pokazatelj koliko je važno imati robne rezerve i intervenisati i omogućiti, da u lancu proizvodnje i pšenice i brašna i hljeba, imamo i one minimalne zarade u cjelokupnom lancu, a istovremeno da cijena hljeba ne bude kao ovdje kod nas 1,80 do 2 KM. Radi se o cijeni koja je preko 100 dinara viša u odnosu na Srbiju, gdje imamo cijenu od 66 do 68 dinara, odnosno 1,15 KM cijena hljeba u Srbiji, a kod nas 1,80. I taj ceh plaćaju građani u konačnici i ideja današnjeg sastanka da zajedno, sa tri resorna ministarstva, vidimo u tom lancu, a u okviru nadležnosti, ko može šta da uradi. Još jedan izuzetno važan segment od sturane Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa jeste zaštita domaće poljoprivredne proizvodnje, gdje smo od pomoćnika ministra čuli sav onaj proceduralni tok koliko je neophodno uložiti dokumentacije, koje ulazne parametre trebamo obezbjediti od strane institucija koje su prevazhodno od Uprave za indirektno uporezivanje, Agencije za statistiku, a to je važno reći jasno izaći i reći koliko pšenice se uveze unutar BiH”, naveo je Gradonačelnik Petrović.
Gradonačelnik je rekao da je potrebno strogo kontrolisati uvoz zbog uticaja na cijenu domaćih proizvoda.
“Sve navedene teme su teme za koje moramo tražiti odgovore i realizaciju u kontinuitetu a nećemo dopustiti da čekamo preko 50 dana da predstavnici ili resorni ministri dolaze u Bijeljnu i najveću žitnicu Republike Srpske, nego da sljedeći termin sastanka bude 5. avgust u 11.00 časova i da, ukoliko nekada i u narednom periodu ministri ne mogu da se odazovu na te sastanke, da se sastanci održe uz prisustvo predstavnika bez imenovanja radnih grupa”, zaključio je Petrović.
Dragana Popadić, ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, navela je da je ministarstvo isplatilo 18. jula pšenicu u iznosu 9.154.000KM.
„U proteklih pet godina je ministarstvo direktno za podršku pšenici isplatilo 40 miliona, ako dodamo tome i gorivo, to je još 10 miliona, znači ukupno 50 miliona od 2019. godine. Po čemu bih izdvojila pšenicu kao posticajnu mjeru koju imamo regres po hektaru od ministarstva poljoprivrede, što je to jedina mjera koju proizvođač na početku, kad objavimo Pravilnik, zna koliko može očekivati moguće. To je 500 maraka po hektaru i 80 maraka za 100 litara goriva, ukupno 580 maraka za sjetvu pšenice po hektaru“, rekla je Popadić.
Popadićeva je takođe izrazila nadu da će i sljedeći sastanak biti konstruktivan, te da će pronaći zajedničko rješenje.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, istakao je da su na današnjem sastanku najveći udari bili na proizvođače pšenice. Kako kaže, ove godine imali su kvalitet i prinos, ali imaju i lošu cijenu, te su od države zatražili da ih zaštiti na bilo koji način. Bakajlić ističe da je veoma teško održati poljoprivredu u ovakvim uslovima, te da je poljoprivrednih proizvođača sve manje.
„Mi nemamo više vjeru i povjerenje da uđemo u proizvodnju pšenice. Ukoliko ne dođe do rješenja, a mi smo prvi spremni da sjednemo i razgovaramo ako treba svakih pet dana, da napravimo priču ili da je više ne sijemo. Takav je stav udruženja. Jednostavno, u tom lancu svi zarade i mlinsko-pekarska industrija, a na kraju ceh plate potrošači najskupljim cijenama, a mi proizvođači najjeftinijom cijenom pšenice. Mi ne možemo gledati na okruženje, tamo su podstacaji veći, u Federaciji su duplo veći, ali morate shvatiti da je jednom došao kraj, ili nećemo više sijati ili ćemo napraviti priču o Pravilniku i otkupu. Svi oni koji rade trgovinu sa pšenicom našom, a vidim već da su počeli mnogi, oni treba da idu u ministarstvo trgovine, jednostavno da se izbace iz ministarstva poljoprivrede“, rekao je Bakajlić.
Bakajlić je takođe istakao da je kukuruz, sa današnjim danom, „stadao“ za 50%, a pitanje je šta će biti do berbe. Kako kaže, poljoprivrednici su prepušteni sami sebi, a budućnost Semberije je uvoz hrane 100%.
„Ovdje moraju shvatiti da proizvodjači i narod više ne vjeruju institucijama, jer mi iza nas ne stoji niko. Prepušteni smo lancu trgovaca i to tako teče godinama. Suša će učiniti danak da ćemo uvoziti 100% hrane, a mi sad pričamo o nekim količinama, a mi za potrebe BiH ne možemo da 30% hrane proizvedemo, jer nemamo zemljišta. Situacija nije nimalo dobra, a na kraju će ceh i glad platiti potrošači, borci i penzioneri, oni su najviše ugroženi posle poljoprivrednika“, rekao je Bakajlić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
