Danas je u Bijeljini održan drugi radni sastanak Ekspertske grupe za suzbijanje afričke kuge svinja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Negoslav Lukić iz Resora za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekao je da je na sastanku razmotreno nekoliko značajnih tema koje imaju za cilj suzbijanje bolesti.
„Epizotiološka situacija u posljednje dvije nedjelje je blago pozitivna i radujemo se što imamo manji broj pozitivnih slučajeva, ali svakako ne dozvoljava nam da se opustimo nego treba da budemo još aktivniji. Ministarstvo poljoprivrede će u narednih nekoliko dana i službeno „odjaviti“ prisustvo AKS u pojedinim opštinama – Modriča, Doboj, Ribnik i Čajniče, s obzirom da u ovim opštinama u prethodnom periodu od 20 dana nismo imali novih slučajeva. Apelovaćemo i na MUP da se pojača kontrola prometa životinja. Analizirali smo efektivnost mjera koje je Ministarstvo donijelo prije tri nedjelje (omogućeno premještanje životinja iz farmi sa visokim biosigurnosnim nivoom na klanje, odnosno, na druge farme) i efektivnost ovih mjera se pokazala kao značajna. Imamo podatke da je u ove tri nedjelje prometovano 4.721 svinja i oko 90% tih grla je upućeno na klanje. Radi se o životinjama prve kategorije, to su tovljenici od 80 do 130kg i na taj način smo dali mogućnost da se to meso iskoristi, a ne da farmeri čekaju virus afričke kuge“, objasnio je Lukić.
Prema njegovim riječima, u Semberiji je i dalje najkritičnija situacija, ali da veterinarska služba radi svoj posao.
„Imamo situaciju da se dan za danom saniraju žarišta, tako da u ovom trenutku nemamo otvorenih žarišta. U narednom periodu ćemo donijeti Pravilnik sa jasno definisanim biosigurnosnim mjerama koje su neophodne i ključ uspjeha u suzbijanju kuge. U budućnosti, ko bude želio da drži svinje, moraće ispuniti određen nivo biosigurnosnih mjera, ali to ćemo definisati kroz Pravilnik. Do 15. septembra očekujemo izuzetno vrijednu donaciju koja nam stiže iz Kine, a riječ je o dva i po miliona KM. To se ogleda u opremi koja je potrebna za naše laboratorije. Dobićemo 10 PCR uređaja sa komplet dijagnostikom, zaštitnih odjela, rukavica, maski i sl…“, istakao je Lukić.
Vladimir Milijević, glavni republički veterinarski inspektor rekao je da su zadovoljni mjerama koje su do sada postigli i da će nastojati da idu dalje sa promjenama da bi spriječili širenje AKS.
„S druge strane, želimo da dozvolimo promet životinja koje se nalaze u ugroženom i zaraženom području, da ne čekaju kugu nego da idu u ekonomsko iskorištavanje. Najveći fokus je na farmerima – svaki farmer mora zaštititi svoju životinju sa biosigurnosnim mjerama, dezinfekcijom, smanjiti kontakt, ne treba da kupuje svinje bez dokumentacije. Najveće širenje bolesti je nelegalnim transportom, tako da i ovaj sastanak je sazvan da bi se smanjio nelegalan transport svinja i poboljšale biosigurnosne mjere“, objasnio je Milijević.
Kako kaže, Pravilnikom je definisano da je 40 dana od izbijanja AKS i završenih svih mjera na tim domaćinstvima, moguće ponovno naseljavanje farmi, ali da postoje određeni uslovi za to – farma treba da se naseljava postepeno.
„Svjedoci ste niza problema sa kojima smo se susreli otkako se pojavila ova bolest. Mi, pored mjera koje se provode u čitavom svijetu i preporučene su od brojnih međunarodnih organizacija, pokušavamo da najbolje sprovedemo na terenu. Nešto smo i uradili – pokrenuli smo određene stvari koje su dale rezultate i to je nešto što je dobro ocijenjeno, ohrabrilo je ljude da se određene stvari mogu poboljšati. Čak i u regionu su određene stvari korigovane u skladu sa tim mjerama. Naš cilj je da vidimo šta još možemo da uradimo. Ovaj virus će trajati jako dugo. Imamo nekoliko stvari koje su jako važne, a to je da budemo dodatno spremni za pojave ponovo ovog virusa, jer kad pogledamo, svi koji su se sretali, već su naišli na iste probleme koji su bili na početku, znači, moramo nešto da promijenimo“, rekao je Drago Nedić, predsjednik Ekspertske grupe.
Nedić kaže da je jedna od stvari koju “napadaju” je da vide kako mogu zaražene i ugrožene zone staviti u bolju kontrolu, da li mogu da suze te zone i da budu efikasniji.
„Potrebno je da lokalne ekipe, koje su logistika, budu efikasnije, da policija koja je zadužena za kontrolu prometa može da bude efikasnija. Problem zbrinjavanja je možda jedna od stvari koju moramo gledati u narednom periodu da riješimo… koliko svaka lokalna zajednica može da obezbijedi adekvatnih ekipa, vozila i sredstava za bolje provođenje mjere, jer se pokazalo da imamo različite efekte zavisno koliko je lokalna zajednica bila spremna da učestvuje. To znači da moramo podići spremnost na viši nivo po pitanju logistike, sprovođenje mjera, a, s druge strane, zakopavanje eutanaziranih životinja je postao problem, jer nisu određene lokacije za to… dugo čekalo, ljudi su negodovali i pravili problem. To mora da se izdefiniše za naredni period. Nebitno je da li će se zaraza desiti ili ne, to mora biti izdefinisano i izregulisano“, objasnio je Nedić i dodao:
„Kada je u pitanju obavezan popis imanja i životinja, zajedno sa biosigurnosnim mjerama treba da se dovede na viši nivo ozbiljnost i odgovornost svakoga – da onaj ko nije evidentirao životinje i imanja, ne može da očekuje da se kod njega provedu mjere bez njegove odgovornosti, obaveze. On mora da provede određene mjere kako bismo znali da učestvuje u suzbijanju zaraze. Sistem moramo da ujednačimo i dovedemo do toga da bude prihvatljiv na cijelom prostoru. Kada je u pitanju vraćanje životinja na imanje, ključna stvar na koju moramo dati odgovor je da li je realno da se bolest opet pojavi na tom imanju. I ako postavimo to pitanje, onda moramo da vidimo kakvi su uslovi na farmi, kakve su mjere provedene na farmi, kakvo je okruženje oko farme. Pojedinačno se ne može riješiti problem, svi moraju zajedno da učestvuju i mora se raditi na širem prostoru. Kada bude mogućnosti da se životinje vrate na imanje, a nama je u interesu da to bude što prije, onda možemo da odobrimo“, zaključio je Nedić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
