Kako se navodi u tužbi koja je podnesena još u oktobru prošle godine, “Bitminer Factory”, inače registrovan kao fabrika kriptovaluta, je sa tuženom bankom zaključio ugovore o otvaranju računa u KM i stranoj valuti, a u svrhu obavljanja registrovanih djelatnosti.
Njihov ambiciozni plan je predviđao investicije u obnovljive izvore električne energije, poput hidro centrala i solarnih elektrana, te proizvodnju struje i prodaju partnerskom preduzeću koje bi ju koristilo za rudarenje kriptovaluta.
Međutim, kako tvrde oni banka prvo prihvatila, a kasnije raskinula ugovore o otvaranju računa, pravdajući se internim pravilima grupacije prema kojima je zabranjeno sarađivanje sa društvima koji se bave kriptovalutama.
“Banka je direktno uticala da se ovaj projekat ne realizuje odnosno da propadne nesmotrenim preuzimanjem radnji u smislu raskida ugovora a sve zbog pogrešnog tumačenja djelatnosti društva i samog projekta kao i odsustva volje da razumije posljedice svog postupanja“, navodi se u tužbi.
Aleksandar Sajić, pravni zastupnik fabrike kriptovaluta kaže kako su i jedna i druga strana na pripremnom ročištu iznijeli nove dokaze, te da je nastavak ovog procesa zakazan za kraj decembra.
Neke procjene govore kako bi ovaj proces mogao odvući sve do 2022. godine. Vještačenja i rasprave bi mogle potrajati sve do maja ili juna naredne godine, kada se može očekivati prvostepena presuda. Nakon toga usljediće period predviđen za žalbe pa je procjena kako bi pravosnažna presuda mogla biti donesena početkom 2022. godine.
Podsjećamo, osnivač “Bitminer Factory” je kompanija “Sette Energy” koja je za njene potrebe izgradio dvije mini hidroelektrane “Sitonija” i “Golubača” a nakon puštanja u rad trebalo je da bude izvršen prenos vlasništva isplatom iznosa od 3,8 miliona KM.
Kompanija “PVA Group” je za potrebe projekta izgradila poslovni objekat vrijedan 1,5 miliona KM.
U planu je bilo da se sredstva prikupljaju elektronski po principu takozvanih pametnih ugovora i javne ponude u digitalnoj formi.
Za razliku od klasičnih načina prikupljanja sredstava putem emisija hartija od vrijednosti, sredstva se prikupljaju javnom ponudom putem digitalnih tehnologija.
Ponuđena sredstva se dalje na osnovu ugovora o poslovno tehničkoj saradnji investiraju u proizvodnju struje, a potom se ona dalje koristi za različite svrhe između ostalog i drugom privrednom društvu kojem je električna energija neophodna za rudarenje i proizvodnju kriptovaluta čime se garantuje njena cijena.
Samim tim investitori mogu imati zagarantovane prihode unaprijed dok se preostali dio struje isporučuje drugim preduzećima. Investitori kao svojevrsni ugovor i potvrdu o uloženim sredstvima dobijaju tokene.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: capital.ba
