Na preventivnu njegu koja, između ostalog, podrazumijeva i rano otkrivanje bolesti, u Bosni i Hercegovini godišnje bude potrošeno svega 1,9 odsto ukupnih sredstava izdvojenih za zdravstvo.
To znači da je, od 2,8 milijardi, koliko je u 2017. iznosio ukupni trošak u zdravstvu, na preventivnu njegu potrošeno tek nešto više od 53 miliona KM, pokazuje najnovija Statistika nacionalnih zdravstvenih računa Agencije za statistika BiH.
– Potrošnja u zdravstvu u BiH kontinuirano raste, pa je u 2013. iznosila 2,52 milijarde, što je za oko 280 miliona KM manje nego u 2017. Na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informisanja, edukacije i savjetovanja, programi imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti, te programi pripreme za odgovor na katastrofe, utrošeno je 1,9 odsto ukupnih sredstava za zdravstvo – navodi se u pomenutom dokumentu.
S druge strane, u zdravstvu u RS u 2017. je ukupno potrošeno 1,1 milijardi, od čega je najmanje izdvojeno upravo za preventivnu zdravstvenu zaštitu – 28,9 miliona KM.
Podsjetimo, revizija učinka “Prevencija malignih oboljenja” pokazala je da su troškovi liječenja oboljelih od karcinoma dojke, materice, debelog crijeva i prostate, koji su bili obuhvaćeni programom prevencije, rasli iz godine u godinu, te da su u 2017. iznosili preko 15 miliona KM.
– Posljedice malignih oboljenja imaju trend rasta, a institucije se nisu bavile analizama potencijalnih troškova i koristi sprovođenja mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja, niti postojeći sistem izvještavanja omogućava takvu analizu – navodi se u reviziji.
Glavna služba za reviziju javnog sektora RS konstatovala je da je glavni uzrok smrti od malignih oboljenja metastaza, što znači da se mjerama za rano otkrivanje bolesti može značajno uticati kako na smanjenje smrtnosti, tako i na povećanje kvaliteta života oboljelih, smanjenje posljedica obolijevanja, a samim tim i na troškove zdravstvenog sistema.
– Troškovi liječenja oboljelih od malignih bolesti su u porastu, kao i smrtnost i gubitak radne sposobnosti uzrokovani njima. Mjere za rano otkrivanje malignih oboljenja nisu imale značajniji obuhvat, niti su bile organizovane na način da se njihovim sprovođenjem djeluje na smanjenje posljedica ovih bolesti na zdravstveni sistem i društvo u cjelini, kako je to predviđeno strateškim opredjeljenjima – navodi se u reviziji.
U Ministarstvu zdravlja RS kažu da je Akcionim planom za prevenciju i kontrolu nezaraznih blesti za period od 2019. do 2026, koji je nedavno usvojila Vlada RS, predviđeno sprovođenje integrisanih mjera usmjerenih ka faktorima rizika u svim sektorima, te jačanje zdravstvenog sistema sa ciljem unapređenja prevencije i kontrole ovih bolesti.
– Preventivna zdravstvena zaštita se kontinuirano sprovodi u okviru primarne zdravstvene zaštite, a u narednom periodu nas očekuju aktivnosti na jačanju uloge Instituta za javno zdravstvo RS u promociji zdravlja i prevenciji bolesti i budućih skrining programa – kažu u resornom ministarstvu.
Trebaju nam centri za promociju zdravlja
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS je iniciralo da se kroz Opšti kolektivni ugovor da pravo svakom radniku da u toku godine može da dobije jedan slobodan dan za potrebe preventivnih pregleda.
– To je prihvaćeno od strane socijalnih partnera. Takođe, poseban akcenat biće stavljen na primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno porodičnu medicinu u okviru koje ćemo razmotriti mogućnosti uspostavljanja centara za promociju zdravlja i prevenciju bolesti, koji bi podrazumijevali multidisciplinarnost, poput centara za mentalno zdravlje – naglašavaju u MZSZ.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com
