Glavna sestra Doma zdravlja u Bijeljini, Tatjana Perić, bila je gost portala Dešavanja u Bijeljini i emisije „Oko u Oko“ gdje je pričala o zanimanju medicinske sestre, odnosno tehničara i šta sve ono nosi sa sobom.
„U Bijeljinskom Domu zdravlja radim od 1997. godine i zaista sam jedna od rijetkih medicinskih sestara koje su imale tu sreću da odmah po završetku srednje medicinske škole biva zaposlena u našem bijeljinskom Domu zdravlja. Ono što bih izdvojila jeste moje prvo zaposlenje u tadašnjoj Opštoj medicini koja, nakon nekoliko godina, prelazi u Porodičnu medicinu. Tu stičem veoma lijepa iskustva u profesionalnom nivou gdje sam od mojih starih koleginica uspjela da naučim mnogo toga kada je u pitanju sestrinski posao. Nakon toga prelazim da radim u Patronažnu službu Doma zdravlja Bijeljine, gdje medicinska sestra može, zaista, da iskaže sve ono samostalno što može da pruži u svom profesionalnom radu. Medicinska sestra je osoba koja u sebi mora da nosi mnogo empatije – mora da bude odgovorna, mora da bude precizna, mora da bude profesionalna. Svjedoci smo da u zdravstvenom sistemu medicinske sestre čine nekih 50 do 60 procenata zdravstvenog sistema. U nekim zemljama je to do 50 procenata, u nekim do 70 procenata zavisno od zdravstvenog sistema. I, prema tome, vidimo značaj i ulogu medicinske sestre u zdravstvenom sistemu“, objasnila je Perić.
Kako kaže, vremenom su se mijenjali opisi poslova i rad same medicinske sestre.
„Veliki su izazovi u današnje vrijeme biti medicinska sestra, kada su potrebe pacijenata za zdravstvenom njegom povećane, kada su medicinske sestre izložene raznim pritiscima na poslu, kako da odgovore na sve profesionalne zadatke koje moraju da urade toga dana. Zatim, susreću se sa mnogim bolestima koje su, takođe, rizik za same medicinske sestre, opterećenje na poslu zbog nedostatka kadra, ali, uprkos svemu tome, one, zaista, na veoma dobar način odolijevaju svemu tome. Što se tiče samog rada medicinske sestre u toku jednog radnog dana, on se razlikuje, naravno, od mjesta gdje ona radi. Kada je u pitanju rad medicinske sestre na sekundarnom nivou, to podrazumijeva veliki dio posla gdje se u prvim satima vrši primopredaja, potom se izvrše antropometrijska mjerenja, mjerenje krvnog pritiska, lična higijena pacijenta, hranjenje pacijenta, pripreme za vizitu, zatim dolazi aplikacija lijeka po nalogu ljekara, zatim administrativni dio koji treba da obavi i, na kraju svog radnog dana, da sve to prenese svojoj koleginici koja dolazi u drugu smjenu. Kada je u pitanju primarni nivo zdravstvene zaštite, rad medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti se razlikuje od rada medicinske sestre na sekundarnom i tercijarnom nivou. U principu, pacijenti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti svakodnevno dolaze i odlaze. Takođe, složen je dio posla medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali nije toliko težak kao što je to sestrama na odjeljenju. Uprkos tome, one, zaista, pristupaju u svakom dijelu posla odgovorno da bi zdravstvena njega bila što kvalitetnija“, rekla je Perić.
Kompetencije medicinskih sestara zavisne od nivoa obrazovanja – srednja škola, visoko obrazovanje, specijalističke studije, master studije, doktor nauka sestrinstva.
„S obzirom na to da sam oko 27 godina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zapamtila sam i ono vrijeme kada su medicinske sestre završavale samo srednju medicinsku školu, ali, evo vremenom smo uspjeli da imamo i visoko obrazovane medicinske sestre. Ono što mogu da naglasim jeste da je nekada medicinska sestra bila kao pomoćni radnik ili niži nivo hijerarhije u medicini, međutim, danas je to sasvim drugačije. Danas medicinske sestre skoro u potpunosti imaju autonomiju kada je u pitanju odlučivanje o pružanju zdravstvene njege i to je u mnogome pomoglo da zdravstvena njega bude na većem nivou i na zadovoljstvo pacijenata. Takve medicinske sestre, sa toliko iskustva, sa toliko kompetencija pomažu ljekarima u radu sa pacijentima i negdje oko 70% posla završi medicinska sestra“, istakla je Perić i nastavila o odgovornostima glavne sestre u Domu zdravlja:
„Ja sam kroz svoj radni staž prošla kroz više službi Doma zdravlja – Opšta medicina, Patronažna služba Doma zdravlja, zatim Ambulanta za specijalističke konsultacije iz ginekologije i, nakon izvjesnog vremena, imenovana sam za glavnu sestru Doma zdravlja Bijeljina. Veoma mi je drago što sam baš prošla sva ta odjeljenja i došla na mjesto glavne sestre Doma zdravlja, jer je veoma važno da neko ko u ovom momentu rukovodi svim tim medicinskim sestrama u Domu zdravlja Bijeljina, mora da razumije i da poznaje sav rad svih medicinskih sestara u Domu zdravlja Bijeljina i na svim odjeljenjima. Što se tiče mog posla, akcent je na planiranju ljudskih resurska kadra, prostora i opreme i da imamo dovoljno edikovan medicinski kadar da bismo adekvatno pružili usluge našim pacijentima. Trenutno u Domu zdravlja je zaposleno oko 230 medicinskih sestara i tehničara, od toga je oko 80 medicinskih sestara i tehničara sa srednjim obrazovanjem i preostalo su sestre sa visokim obrazovanjem“, navela je Perić.
Prema njenim riječima, Dom zdravlja Bijeljina je jedina zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj koja je našla načina i iznašla mogućnosti da svim visoko obrazovanim sestrama prizna tu diplomu.
„Što se tiče uslova rada medicinskih sestara, zaista, vremenom su se uslovi poboljšavali. Ja sam i svjedok tome, jer sam zaposlena u Domu zdravlja od 1997. godine. Uslovi rada sada, u odnosu na to vrijeme, su se zaista poboljšali, ali moram da kažem da su uslovi rada odgovarali tvom vremenu. Svakako, razvojem tehnologije, edukacijama i napredovanjem medicine, napredovali su i uslovi rada medicinskih sestara i tehničara. Plate su nekada bile mnogo niže, sada su mnogo bolje plate. Ja kažem uvijek može bolje, ali mislim da su i za sada sasvim korektne. Neću da kažem da su najbolje, ali su sasvim korektne – uvijek može bolje. Danas medicinske sestre imaju svoj status, imaju autonomiju u odlučivanju, u pružanju zdravstvene njege, tako da, u poređenju sa tim uslovi rada sada i nekada su znatno bolji, ali uvijek može bolje. U proteklom periodu, tačnije prije nekih desetak godina kada su se otvorile granice i kada su se stvorili uslovi za odlazak zdravstvenih radnika, svakako da je i jedan broj zdravstvenih radnika odnosno medicinskih sestara, otišao iz Doma zdravlja Bijeljina, ja imam i saznanje da su se pojedine koleginice i vratile. Naši uslovi za rad su sasvim dobri, za rad naših medicinskih sestara. Uvijek može bolje. Tu smo da poboljšamo uslove da bi zadržali svoj kadar“, rekla je glavna medicinska sestra Doma zdravlja Bijeljina.
Perić kaže da učenici danas upisuju medicinsku školu za medicinske sestre iz razloga što je zaposlenje stabilno.
„Mogu lako, veoma lako doći do zaposlenja, bez obzira što su naše ustanove popunjene sa tim kadrom, ali nezavisno da li će ostati ovdje ili otići negdje dalje, mogu sa tim zvanjem sa tim pozivom naću radno mjesto. Svakako da su uslovi rada ti koji zadržavaju i koji su prioritet da neko ostane ovdje i da radi kao medicinska sestra. Mogućnost da se razvijaju, da se edukuju, postoji kontinuirana edukacija, a ono što čovjek nosi u sebi jeste ta empatija prema ovom pozivu i to je ono što najviše vodi ka tome da budemo medicinska sestra i uopšte da upišemo tu školu“, zaključila je Perić.
Dom zdravlja Bijeljina, prije nekih mjesec dana dobio je novog radnika – somatopeda. Oni su prepoznali potrebu potrebu za tim kadrom, te zaposlili medicinskog radnika, doktora u ovoj struci. Somatopedija je defektološka naučna disciplina koja se bavi rehabilitacijom, edukacijom i socijalnom zaštitiom lica sa poteškoćama u razvoju.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
