STRUČNI UGAO: Izgradnja malih hidroelektrana na kanalskom sistemu u Semberiji

Datum:

Share post:

Osnovnu kanalsku mrežu na području Semberije čine primarni kanali: Glavni obodni kanal (GOK), Majevički obodni kanal (MOK) i Dašnica. Izgradnjom spojnog kanala Drina – Glogovac sa vodozahvatom na rijeci Drini kanalski sistem je dobio adekvatan višenamjenski vodoprivredni značaj, u pogledu rješavanja vitalnih vodoprivrednih i ostalih potreba područja Semberije. Ostali primarni kanali su: Spojni kanal Dašnica – MOK (SPOK), kanal Glogovac, kanal Stara Dašnica, kanal Selište.

Nakon više decenija, Javna ustanova „Vode Srpske“ Bijeljina i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na području Grada Bijeljina pokrenuli su i realizovali niz projekata na rekonstrukciji, obnovi i modernizaciji kanalske mreže, a koji su imali za cilj da glavnu kanalsku mrežu dovedu u potpuno funkcionalno stanje kako za zaštitu od spoljašnjih i brdskih voda u periodima povodnja, tako i za potrebe transporta voda zahvaćenih iz rijeke Drine namjenjenih za navodnjavanje u sušnim periodima godine.

Uloga kanalskog sistema Semberije je sljedeća:

– Prihvata i sprovodi vode sa slivnog područja kanala Glogovac i vlastitog sliva i odvodi u rijeku Savu;

TESTNA REKLAMA

– Ovim kanalom omogućeno je odvodnjavanje melioracionog područja Bijeljina IV, na površinama od 3.500 hektara;

– Vodozahvatom na rijeci Drini, obezbijeđen je minimalni proticaj u kanalu od 10,00 metara kubnih u sekundi (maksimalni proticaj 30,00 m3/s), za potrebe Semberije i to: naselja duž toka i grad Bijeljina dobili su stalan tok, obezbijeđen je neophodan minimum proticaja u kanalu Dašnica za ispuštanje efluenta otpadnih voda grada i industrije Grada Bijeljina.

Sagledavajući navedene tehničke i ostale elemente kanalske mreže Semberije, Strategije integralnog upravljanjama vodama, Strategije razvoja poljoprivrede Republike Srpske i ostale raspoložive projektne dokumentacije, provedenih istraživanja iz oblasti poljoprivrede i vodoprivrede na području Semberije, evidentne su mogućnosti razvoja irigacionih sistema korišćenjem postojećih vodnih i zemljišnih resursa u Semberiji.

Po osnovu navedenih konstatacija može se zaključiti da postojeći kanalski sistem, sa vodozahvatom na rijeci Drini u postojećem stanju, posjeduje razvojni potencijal koga u što u kraćem roku treba iskoristiti.

Prioritetna namjena kanala je zaštita od velikih voda, ali ona je od značaja u periodima nailaska poplavnih talasa, dakle to je periodično i praktično nepredvidivo. Ono što je veoma bitno je da ova prioritetna namjena ni u jednom trenutku ne može biti ugrožena radom ili namjenom drugih korisnika.

Druga namjena je navodnjavanje, i ona spada u periodične, odnosno navodnjavanje se vrši u vegetativnom periodu počev od aprila mjeseca zaključno sa krajem septembra. Dakle, ovdje postoji realni disbalanas, a to je da u periodu kada su prirodni dotoci najmanji, potreba za navodnjavanjem je najveća.

Treća namjena je iskorišćenje energetskog potencijala vode u kanalima u cilju proizvodnje električne energije. Ova namjena je svrsishodna i moguća i odvijala bi se u toku cijele godine.

Zbog svega toga, Javna ustanova „Vode Srpske“ Bijeljina je izvršila analizu mogućnosti gradnje sistema malih hidroelektrana na glavnom kanalskom sistemu u Semberiji, koja je pokazala da se potpunim i sinhronizovanim upravljanjem kanalskim sistemom Drina – Glogovac – Dašnica – Majevički obodni kanal – Glavni obodni kanal – Sava, sa objektima malih hidroelektrana, može značajno unaprijediti regulisanje proticaja vode i spriječiti poplavni događaji, unaprijediti rad sistema za navodnjavanje i iskorisiti protok vode za proizvodnju električne energije, posebno jer se male hidroelektrane pouzdano dobro integrišu u lokalne eko-sisteme.

U skladu sa gore navedenim, putem Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske pokrenuta je procedura za ustupanje postojećeg Ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana na kanalskom sistemu, koji je Vlada Republike Srpske zaključila sa koncesionarom „ABN Elektrane“ d.o.o.

Prema važećem ugovoru o koncesiji na kanalskom sistemu u Semberiji predviđena je izgradnja četiri energetska objekta uvezana u sistem malih hidroelektrana:

– MHE „ATC“ snage 100 kilovata i godišnje proizvodnje 0,556 gigavat-sati;
– MHE „Vodozahvat“ snage 300 kilovata i godišnje proizvodnje 1,33 gigavat-sati;
– MHE „Gradac“ snage 240 kilovata i godišnje proizvodnje 1,658 gigavat-sati;
– MHE „Burum“ snage 480 kilovata i godišnje proizvodnje 3,144 gigavat-sati.

Za male hidroelektrane „ATC“ i „Burum“ prethodni koncesionar je pribavio građevinske dozvole, a za male hidroelektrane „Gradac“ i „Vodozahvat“ obezbijeđeni su lokacijski uslovi.

Preuzimanjem ove koncesije Javna ustanova „Vode Srpske“ preuzela je sva prava i obaveze koje proističu iz navedenog ugovora o koncesiji, nastavila aktivnosti iz ugovora o koncesiji koje su započete, sa namjerom da u potpunosti realizuje koncesioni projekat.

Javna ustanova „Vode Srpske“ planira da izgradnjom i puštanjem u rad malih hidroelektrana ostvari kompenzaciju sa Elektroprivredom Republike Srpske, za električnu energiju koju utroši prevashodno radom crpnih stanica uz Savski nasip, gdje je u periodu velikih poplava 2014. godine ostvarena potrošnja energije u iznosu od preko 800.000 KM.

Takođe, planirani povrat investicije je od 8-10 godina a nakon tog perioda Ustanova bi prihodovala značajna sredstva u budžet sa kojim bi se vršilo tekuće i investiciono ulaganje u vodoprivredne objekte širom Republike Srpske.

Pogodnosti malih hidroelektrana

Tendencija u svijetu je da se fosilni energenti zamjene obnovljljivim izvorima energije. Pri tome se kao jedno od najjednostavnijih i najpristupačnijih rješenja nameće veće korišćenje hidropotencijala gdje je to moguće. Od početka proizvodnje električne energije hidroelektrane su bile na prvom mjestu obnovljivih izvora koji su korišćeni za proizvodnju. U današnjoj situaciji konvencionalne velike hidroelektrane zahtijevaju plavljenje velikih površina zemljišta sa ozbiljnim ekološkim posljedicama i velikim troškovima. Sa druge strane, adekvatno dizajnirane male hidroelektrane donose niz pogodnosti. Pored direktne koristi od proizvodnje električne energije korišćenjem hidroenergije, male hidroelektrane lako se integrišu u okruženje i isključuju negativne uticaje na okolinu, a mogu dobro da posluže i za regulisanje proticaja vode.

Piše: Budimir Ignjatov, diplomirani pravnik; Pomoćnik direktora, Sektor za pravne poslove

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: voders.org

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

spot_img

POVEZANE VIJESTI

„VIDI TV“ poklanja Bijeljini koncert Halida Bešlića (foto)

Viditv započinje promotivne aktivnosti u svrhu informisanja građana BiH o digitalizaciji TV signala zemaljskog emitovanja nacionalnih i lokalnih...

Direktor Garantnog fonda ne želi auto staro četiri godine

– Direktor Garantnog fonda Republike Srpske Radivoja Krčmar zamjenio je luksuzni automobil star četiri godine još luksuznijim, pod...

SNSD u Bijeljini održao sjednicu Gradskog odbora (foto)

Večeras (ponedjeljak, 05. decembar 2022.) je održana 6. sjednica GO SNSD Bijeljina na kojoj je usvojen Izvještaj Gradskog...

Gasovod IZGRAĐEN, a gas NE TEČE kroz Bijeljinu! ZAŠTO?

Gasovod izgrađen, a gas ne teče: Evo kada će Bijeljina moći da koristi plin Gasovod je još prije nekoliko...