Sreten Vučković, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu po ovlaštenju Gradonačelnika, bio je gost emisije „Oko u Oko“. S obzirom na funkciju koju obavlja, Vučković je govorio o poljoprivredi u Semberiji i o poteškoćama sa kojima se susureću poljoprivrednici.
U Semberiji nije bilo kiše gotovo mjesec dana. Takvi vremenski uslovi odrazili su se najviše na poljoprivredne usjeve, prije svega na kukuruz, koji zauzima 50% ukupnih orančnih površina u Semberiji. I ove godine, kao i prethodnih, kukuruz je zasijan na površini od 25 do 26 hiljada hektara.
„Do kraja juna smo imali zaista jednu dobru situaciju, kad je u pitanju proizvodnja kukuruza i očekivani su maksimalni prinosi, pogotovo na onim parcelama gdje su ispoštovane sve agrotehničke mjere od početka proizvodnje. Međutim, početkom jula nastupile su visoke temperature, tako da će se sigurno negativno odraziti prije svega na kukuruz, a pored kukuruza slobodno mogu da kažem da će se negativno odraziti i na povrtarsku proizvodnju u kvalitativnom pogledu, iako naši povrtari vrijedno rade i čine maksimalne napore i ulažu kako bi sveli na minimum te negativne uticaje“, rekao je Vučković.
On je naveo da će visoke temperature definitivno umanjiti prinos kukuruza, te da će prinos biti ispod prosjeka.
„Međutim, i tu će biti situacija različita. Kukuruz je i dalje u relativno dobrom stanju, ako gledamo naše područje, ovaj drinski pojas uz rijeku Savu gdje je nivo podzemnih voda i tip zemljišta takav zahvaljujući svojim fizičko-hemijskim osobinama, a slobodno mogu da kažem i u zavisnosti od same agrotehnike, vremena sjetve i izbora samih hibrida. Sigurno da je mnogo bolja situacija na onim parcelama gdje je ranija sjetva, gdje su FAO grupe zrenja 300-400, sigurno su prošli sve one faze prije ovih visokih temperatura koje su se negativno odrazile na one FAO grupe 600-700, kao i kod kasnije sjetve gdje je sigurno na nekim parcelama nije moglo da dođe ni oplodnje, tako da tu će biti prinos značajno, značajno umanjen“, naveo je Vučković.
On je takođe istakao da se tek u ovim vrelim danima, od početka jula mjeseca, uviđa koliki je značaj sistema za navodnjavanje koji su izgrađeni od strane Ministarstva poljoprivrede, uz učešće Gradske uprave u iznosu od 15%.
“Svi sistemi koji su urađeni i u Crnjelovu, i u Batkoviću, i u Kojčinovcu su itekako značajni u godinama koje dolaze. S obzirom kakve vremenske prilike imamo svake godine i da je svaka godina priča za sebe, vjerovatno u narednim godinama neće biti moguća nijedna vrsta proizvodnje bez sistema za navodnjavanje. Naša želja i namjera je da, pored ovih sistema koji su urađeni u pomenutim mjestima, da ih proširujemo i na južni i zapadni dio Semberije, pogotovo u onim mjestima gdje nivo podzemne vode je preko 20-30 metara gdje nema mogućnost navodnjavanja. Nadamo se da će u narednom periodu što veći dio Semberije biti pokriven sistemom za navodnjavanje”, rekao je Vučković.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com