AGROSAVJET: Pepeo kao đubrivo za povrtnjak – kada i u kojoj količini ga koristiti?



Pepeo je proizvod sagorjevanja organske materije – drveta. 

Drveni pepeo (7% fosfora, 6-20% kalijuma 20-35% kalcijuma) je dobro kalijumovo đubrivo (0,5kg na 10 m²) sa dugim efektom od 12 mjeseci. Pepeo dobijen od uglja ili nepoznatog porijekla ne smije se koristiti kao đubrivo. Prema tome, on je neorgansko đubrivo nastalo sagorijevanjem organske mase najčešće drveta (listopadnog kao i četinara).U njemu se nalaze soli raznih minerala, a najviše soli kreča i kalijuma, sadrži i mikroelemente. Kalijum pomaže da se lakše obavlja prenos organskih materija prema plodovima i drugim organima koji rastu. Stručnjaci tvrde da, u izvjesnom smislu ima uticaja na kvalitet voća i povrća, na bolju obojenost plodova i na njihovu slast.

Pepeo je pogodan za gotovo sve vrtne usjeve, ali je najpoželjnije njime đubriti usjeve kao što su:
  • krompir,
  • duvan,
  • mahunarke,
  • heljda,
  • velebilja.

U jesen nanesite pepeo na površinu pripremljenu za sadnju luka i kopra (do dvije čaše praha po 1 m²) – na taj način ćete zaštititi ove usjeve od moguće truleži korijena, jer pepeo povećava propusnost vazduha i vlage tla.

U proljeće, pripremajući se za sadnju krompira , prilikom kopanja mjesta dodajte pepeo u količini od 1 čašu po 1 kvadratnom metru, ili prilikom sadnje dodajte do 2 kašike u svaku rupu te pepeo pomiješati sa zemljom. Tokom vegetacije dodajte 1-2 kašike pepela ispod biljke.



Ispod tikvica i krastavaca dodajte 1 čašu pepela na 1 kvadratni metar i oko 1 kašiku u svaku rupu prilikom sadnje rasada u zemlju.
 
Za kupus se preporučuje unošenje pepela u količini od 1-2 čaše po 1 kvadratnom metru.

Prije sadnje sadnica paradajza, paprike i patlidžana, đubrite zemlju u količini od 3 čaše pepela po 1 kvadratnom metru. A kada sadite biljke u zemlju, dodajte jednu šaku pepela u svaku rupu.

Parcele namijenjene za šargarepu, cveklu, rotkvice, kopar, peršun, zelenu salatu i mahunarke , obogatiti sa 1 čašom pepela po 1 m².

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agrosavjet.com http://agrosavjet.com

 





Komentara