AGROSAVJET: Za ranu proljetnu berbu – Predzimska sjetva graška



U našim klimatskim uslovima najpogodnija sjetva graška je između desetog novembra i petog decembra. Na njivama u brdskim krajevima okrenutim jugu mogu se postići dobri prinosi.

Ranim prispjevanjem mladog graška u proljeće iz jesenje i predzimske sjetve oslobađa se zemljište za sjetvu drugih kasnijih vrsta povrća (paradajz, paprika, krastavac, kornišon, šargarepa i dr.).
 
Na taj način se pruža mogućnost gajenja i korišćenja dva usjeva sa istog zemljišta u toku jedne godine, a proizvođači su u mogućnosti da svoj dohodak sa iste površine zemljišta znatno uvećaju.

Prije se, uglavnom preporučivala ranija sjetva graška u jesen, tako da usjev prije početka mrazeva i snijega odraste 10cm do 12 cm i dobro se pripremi za prezimljavanje.

Međutim, u našim agroekološkim uslovima, ovakav način odgajivanja graška nije preporučljiv zbog hladnih vjetrova i mrazeva u proljeće kada je površina zemljišta bez snijega.

Predzimska sjetva graška za razliku od jesenje, obezbjeđuje bolje prezimljavanje biljaka
Zapravo, naklijalo sjeme u stadijumu klice bolje prezimljava. Ukoliko se zakasni sa sjetvom, pa ne nastupi naklijavanje sjemena, ono će u toku zime u znatnoj mjeri da istruli.
 
Mlade biljke za razliku od već odraslih, bolje podnose niske temperature. Utvrđivanje najpovoljnijeg roka sjetve u našim agroekološkim uslovima je dosta otežano zbog velike promjenljivosti meteoroloških činilaca.

Zbog toga predzimsku sjetvu treba obavljati u vremenu od 10. novembra do 5. decembra.

Proizvodnja graška pri sjetvi u jesen, odnosno pred zimu praćena je velikim rizikom, pa se zbog toga i ne preporučuje sjetva na velikim površinama.
Jedino individualni proizvoćači u brdskim predjelima mogu da koriste ovaj način gajenja graška i to na malim površinama koje su okrenute jugu.

Ove površine nemaju visok nivo podzemnih voda, jer se ne nalaze u kotlinama pored rječnih tokova, a zaštićne su i od hladnih vjetrova koji s poznim proljetnim mrazevima veoma nepovoljno djeluju na grašak.

Sorte graška okruglog ili glatkog sjemena pokazuju veću otpornost prema niskim temperaturama od sorti uglastog i naboranog sjemena.



Grašak se pri normalnoj proljetnoj sjetvi sije na dubini od 3 do 5 cm u zavisnosti od toga da li je zemljište teško ili lako, odnosno suvo ili vlažno. Prilikom predzimske sjetve (s obzirom da se prezimljavanje odvija u stadijumu klice), dubina sjetve treba da iznosi 6 do 7 cm.

Sjetvena norma treba da bude uvećana najmanje za 25% do 35% kako bi se u izvesnoj mjeri nadoknadio broj izmrzlih biljaka u toku zimskog i proljetnog perioda.

Međutim, treba posebno istaći da se za predzimsku sjetvu graška, s obzirom na relativno nepovoljne uslove nicanja u ovo doba godine mora koristiti sjeme dobrog kvaliteta i visoke poljoprivredne vrijednosti.

A to znači da je najbolje posijati sjeme prve klase koje prema Pravilniku o normama kvaliteta poljoprivrednog sjemena treba da ima najmanju čistoću 97% i najmanju klijavost 99%.

Grašak posijan u jesen, odnosno pred zimu može se brati 7 do 12 dana ranije u odnosu na grašak posijan u proljeće. Međutim, kasni proljetni mrazevi mogu da utiču na opadanje cvjetova i tek formiranih mahuna kod ranostasnih sorti.

Ovo se događa samo u godinama sa izrazito kasnim proljetnim mrazevima.

Sazrijevanjem mladog graška u rano proljeće postižu se znatno veće cijene na tržištu, nego kod graška koji se sije u proleće
Međutim, dobar rod graška imaćete samo ako se opredjelite za ranostasnu sortu koja posjeduje veliku otpornost prema niskim temperaturama.

U protivnom, ako za sjetvu koristite kasnostasnu sortu, pozitivan efekat predzimske sjetve koji se ogleda u ranijem prispjevanju mladog graška u proljeće u odnosu na proljetnu sjetvu graška neće se ispoljiti.


Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agrosavjet.com

 





Komentara