Kokanovići iz Crnjelova kod Bijeljine su primjer da se od poljoprivrede može dobro živjeti



Porodica Kokanović u semberskom selu Crnjelovu važi za jednu od uglednijih i vrijednijih.

Petočlano domaćinstvo  obrađuje 12 hektara,  a izdržava se isključivo od poljoprivredne proizvodnje. Iako su ulaganja velika, repromaterijali i hemijska sredstva  iz godine u godinu sve skuplji, a tržište nestabilno, od poljoprivrede se, kako kažu, može solidno živjeti.

Slaviša Kokanović nije imao dileme i sa suprugom i jednogodišnjom kćerkicom ostao je sa roditeljima, na porodičnom imanju. Bave se proizvodnjom povrća i ratarskih kultura.

Ove godine su u 60 plastenika proizveli šest vagona paprike. 

– Zahvaljujući navodnjavanju prinos, a i kvalitet roda bili su dobri. Sve smo vozili na pijacu i prodalo se. Ako zasučete rukave, a posluži vrijeme, rezultat ne može izostati. Ne smijemo dozvoliti da nam oranice zarastaju u šiblje i korov. Pogotovo mi u Semberiji gdje je zemlja izuzetnog kvaliteta i gdje su se odvajkada proizvodili pšenica, kukuruz, povrće i voće  – priča mladić.

Proizveli su Kokanovići i lubenicu na 20 dunuma.

– Prinos dobar, ali cijena preniska. Prodavali smo po 10 do 15 feninga po kilogramu. To ne pokriva ni uloženo. Tako je, kako je. Jedne godine zadovoljni, druge nismo. Ali raditi se mora – kaže mladić.

Ovih dana Kokanovići beru kukuruz. Suša je uzela danak i na ovoj kulturi.

– Bez navodnjavanja nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje. Tamo gdje smo zalivali i primjenili agrotehničke mjere imali smo i prinos od 10 tona po hektaru. Za prodaju neće imati ali bar nećemo brinuti o hrani za svoj stočni fond – kaže mladić.

Bez premija ne bi uspjeli da sačuvaju proizvodnju, te  im je svaki podsticaj dragocjen. Uz malo više podrške nadležnih, poručuje ovaj  Semberac „zlatnih ruku“,  više mladih bi ostajalo na porodičnim imanjima.  


– Svake godine prijavljivali smo se za podsticaj Agrarnog fonda. I prošle i ove godine smo dobili premije za plasteničku proizvodnju. Podsticaj je planiran i za obnovu mehanizacije ali ne traktora, nego samo priključnih mašina. Mi smo kupili traktor i platili ga 50.000 KM i šteta je što  podsticaj nismo dobili. Koliko god, pomoglo bi nam.  Pomoglo bi i da više mladih ljudi ostaje u svojim selima, a ne da svi trče u grad „za boljim životom“ . Nije lako. Sve što vidite,“preko naših ruku“ je prešlo. Tokom sezone angažujemo jednog, dva radnika, ali većinu posla obavimo mi, ukućani. Ustajemo u cik zore, a ležemo kasno u noć. Dosta radimo, ali Bogu hvala i imamo – naglašava ovaj mladi poljoprivrednik.

Semberski poljoprivrednici i ove godine mogu da računaju na podsticaj iz gradskog budžeta. Pravilnik o visini i načinu raspodjele premija je usvojen, a sredstva za ove namjene sa milion i sto hiljada povećana su na milion i 400.000 KM. Podsticaj bi u ovoj godini trebalo da ostvari oko 2.000 poljoprivredih proizvođača. 

LAZAREVIĆ: PODSTICAJ 19 MILIONA KM

Direktor Agrarnog fonda Bijeljina Zlatan Lazarević kaže da se, uprkos teškoćama, poljoprivredna proizvodnja u Semberiji razvija iz godine u godinu. – U prilog tome govori činjenica da je 2014. podsticaj za poljoprivrednike bio oko devet miliona, a već za 2020. je iznosio 19 miliona – rekao je Lazarević.

U Agrarnom fondu Grada Bijeljina planiraju da u saradnji sa IRB i Garantnim fondom RS omoguće malim poljoprivrednim proizvođačima beskamatne kredite pod veoma povoljnim uslovima. Za ove namjene obezbjeđeno je dodatnih milion KM. Ova sredstva bi trebala korisnicima biti na raspolaganju do kraja godine

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com

 





Komentara