Aprilski mraz obrao voće u Potkozarju, u podmajevičkim zasadima kruška pretrpjela najveću štetu



Stigao je i ove godine u gotovo istim cipelama obrušivši se na iscvjetale i ispupale zasade, koje je napustio u četvrtak. U zasadima voća u Potkozarju ostavio je rani aprilski mraz i ovog proljeća pustoš.

U mnogim voćnjacima šteta je stopostotna, voćne vrste se nisu mogle izboriti sa temperaturama koje su padale i do -5 stepeni celzijusa. Pokorio je mraz trešnju, breskvu i šljivu, te rane sorte kruške, a niske temperature nisu poštedile ni jabuku.

Izlazak komisija na teren i procjenu štete nakon mraza voćari u Potkozarju kaže Dojčinović neće tražiti. Malo je voćara koji su osigurali zasade od mraza i drugih nepogoda. Uprkos subvencijama od resornog ministarstva u iznosu od 50 odsto, proizvođači povjerenja u osiguravajuće kuće nemaju kaže prvi čovjek udruženja voćara Srpske.

Voćnjake nakon hladnog talasa u aprilu, obilaze i podmajevički voćari. Tamo štete ima na voću u zavisnosti od lokaliteta. Ipak za razliku od kolega u potkozarju, oni su kažu dosta bolje prošli. U najvećoj mjeri stradala je kruška, a štete ima i u pojedinim zasadima šljive. Voćari na Majevici zaključuju da im je ovogodišnji rod od aprilskog mraza sačuvao snježni pokrivač.

Domaće kruške će čini se ove godine biti daleko manje na tržištu, jer šteta u zasadima širom Srpske nije mala na ovoj voćnoj vrsti.

Nema na Majevici mnogo plantaža pod kruškom, baš iz razloga jer je za uzgoj specifična i od vlasnika zahtijeva da tehnologiju dobro poznaje.

Samo nekoliko proizvođača  voća u Srpskoj imaju sisteme orošavanja u zasadima koji su u ovakvim uslovima jedna od mjera zaštite roda. Za kapitalne investicije u poljoprivredi pa i antifrost sistem resorno ministarstvo podstiče proizvođače subvencijom od 30 odsto sredstava.

Hladnom talasu uspjele su odoljeti trešnje i kajsije na Majevici.

Zasadi jabuke u ovom kraju su se sačuvali, pa je tu stanje vjerovatno i najbolje.

U zavisnosti od mikro lokaliteta na Majevici šljiva je u ovom hladnom talasu pretrpila štetu od deset do tridesetak odsto. U krajevima gdje je šteta daleko veća biće aprilski mraz okidač da mnogi od proizvodnje odustanu. S druge strane u podmajevičkim krajevima se posljednjih godina sve više mladih ljudi opredjeljuje upravo za voćarstvo jer ovaj geografski položaj pruža mogfućnost da se ljudi upuštaju u ozbiljniji posao.


Nezvanične procjene govore da je prošle godine iz BiH izvezeno oko 8.000 tona šljive, na području Tutnjevca kod Ugljevika ubrano je oko trideset odsto ove izvezene količine. Prošle godine se na područje Gradačca obrušio grad pa je šljiva uglavnom završila u proizvodnji destilata ili je prodata na pijacama. Iskusni voćari su stava da bez izvoza nema zarade.

Sumiraju voćari stanje, koje je kako kažu u potkozarju jako dramatično. I prošle godine se proizvodnjom nisu mogli pohvaliti ali ni cijenama. Još uvijek imaju nešto robe koju su uspjeli uzeti od prošlogodišnjeg mraza, ali je nisu uspjeli plasirati tržištu koje je nestabilno i izloženo konstantnom uvozu.

Priroda je jača od svega, uprkos tome što se poslu i pripremi zasada pristupa veoma ozbiljno, godina na samom startu nagovještava da će biti burna i neizvijesna.

Nastojimo da voćnjake držimo u dobroj kondiciji krenuvši od đubrenja, do zaštite i orezivanja, živimo od toga i stalo nam je da proizvedemo kilogram više kažu Miloševići u Tutnjevcu kod Ugljevika.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: ntvarena.com

 





Komentara