Mladenka Perić, psiholog: Za djecu je veoma važno kontrolisati vrijeme provedeno na društvenim mrežama



Društvene mreže su poslednjih godina sigurno jedan od najpopularnijih vidova komunikacije i druženja među ljudima širom svijeta. Služe nam za druženje, upoznavanje, ponovno povezivanje sa ljudima sa kojima smo izgubili kontakt, za reklamiranje, te za informisanje. Zaista je malo onih koji su odoljeli ovoj pošasti i nemaju profil na niti jednoj od društvenih mreža. Jeste li se ikad zapitali kako to društvene mreže utiču na čovjekovo mentalno zdravlje? Donose li nam više štete nego koristi?

Socijalne mreže su svakako jedna od pozitivnijh strana Interneta i mnogi ljudi bi se složili sa činjenicom da zaista mogu donijeti mnoštvo dobrih stvari. Sjajno su sredstvo za upoznavanje novih i povezivanje sa starim prijateljima, za promociju novih poslova kao i za razmjenu informacija i mišljenja. Međutim, tu postoji i ona loša strana cijele priče o društvenim mrežama.

Mladenka Perić Stojnić, psiholog u Gimnaziji “Filip Višnjić” u Bijeljini, rekla je da je za djecu veoma važno kontrolisati vrijeme provedeno na društvenim mrežama i obezbijediti im siguran boravak na istim.

“Postoje ljudi koji uživaju u tome da budu okruženi velikim brojem ljudi, da izlaze, pa njima društvene mreže služe da bi se još više družili. Sa druge strane su tu i oni koji manje uživaju u druženju, ali moraju da zadovolje svoju potrebu za njim, pa društvene mreže koriste za sticanje kontakata, jer im je to inače otežano. Međutim, društvene mreže (i onlajn komunikacija uopšte) mogu imati i značajne negativne efekte na mentalno zdravlje adolescenata, kao i svih nas. Ukoliko smo izloženi elektronskom maltretiranju ili ukoliko korišćenje društvenih mreža vodi ka idealizovanju drugih i stvaranju nekih nerealnih očekivanja od sebe, to dovodi do pada samopouzdanja ili stvaraju neku vrstu zavisnosti. Neke od značajnih mogućih posledica su depresivnost, anksioznost, izostajanje iz škole, suicidalne ideje i nisko samopoštovanje”, ističe psiholog Perić Stojnić.

Ona je dodala da se jedna od dilema današnjice tiče upravo društvenih mreža, da li su one dobro ili zlo modernog društva.



”Društvene mreže nisu ni nužno dobre, ali ni nužno loše, već jednostavno onakve kakve ih sami korisnici naprave. Kod svakog od nas postoji stav da li ćemo i na koji način prihvatiti nešto kao dobro ili loše i upravo je to slučaj i sa društvenim mrežama na kojima možemo uraditi mnogo pametnih stvari, ali isto tako i mnoštvo nepromišljenih. Ukoliko se društvene mreže koriste umereno, na pravi način i u prave svrhe nema bojazni od loših posledica. U suprotnom, pad u virtuelnu zamku je neizbežan”, rekla je ona.

Na kraju možemo samo da zaključimo da dok društvene mreže kao i sam internet doživljavate kao mjesto koje vam olakšava život, na kome otkrivate novu sjajnu muziku, tražite preporuke za dobre knjige i filmove, lako pronalazite potrebne informacije, a u stvari uživate u pravom druženju sa prijateljima uz kafu ili pivo, onda nema razloga za brigu i vi sigurno uzimate najbolje od oba svijeta.
 
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: semberija.info

 





Komentara