Sjetva strnih žita u Semberiji: Đorđe Jeftić iz Amajlija sije šest hektara

Đorđe Jefzić, Amajlije kod Bijeljine

Na semberskim oranicama traktori uveliko bruje jer je jesenja sjetva strnih žita u punom je jeku. Biće zasijano 16.800 hektara, što je povećanje sjetvenih površina za sedam odsto.


Vremenski uslovi odgovarali su izvođenju poljoprivrednih radova, te će većina ratara ovaj posao završiti u optimalnom roku.

Obradovao ih je i podsticaj Vlade RS, odnosno Ministarstva poljoprivrede koji će iznositi  300 KM  po hektaru zasijane površine, umjesto dosadašnjih 200 KM.

Najviše oranica u Semberiji biće zasijano pšenicom, oko 13.000 hektara, ječmom 2.800 hektara, tritikaleom 225, uljanom repicom 500, a ostalo zobi, krmnim biljem i povrćem.

Sije šest hektara

Đorđe Jeftić iz Amajlija obrađuje šest hektara. Sije pšenicu, ječam i zob.

 

– Pridržavam se preporuke stručnjaka da sijem u optimalnom agro-roku. Dosadašnja iskustva su pokazala da to je najbolje. Nekada je zemlja presuva, nekada nam obilne padavine ne daju da uđemo u njive. Ove godine nas je vrijeme baš poslužilo – kaže Jeftić.

Vlada i Ministarstvo poljoprivrede RS donijeli su odluku da za pšenicu koja se proizvede u 2020. godini, podsticaj za proizvodnju bude za 100 maraka veći po hektaru posijane pšenice u odnosu na prethodnu godinu.

Cilj je da se održi isti nivo proizvodnje pšenice. Ko i pod kojim uslovima može da ostvari ovu subvenciju, definisano je izmjenama i dopunama Pravilnika o podsticajima.

Rukovodilac Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Dragan Zarić pojašnjava da bi ostvarili pravo na podsticaj, ratari treba da zasiju najmanje i 1,5 hektar, da koriste deklarisano sjeme i primjene propisanu tehnologiju.

 


Njima će, kao i do sada, na raspolaganju biti i regresirani dizel za proljetne i jesenje sjetvene radove, sredstva za kapitalne investicije, kao i sredstva za osiguranje proizvodnje.

 

I agronomi upozoravaju da je neopohdno primjeniti agrotehničke mjere da bi se dobili dobri i kvalitetni prinosi, prije svega blagovremena i kvalitetna obrada zemljišta, unošenje mineralnih đubriva, te sjetvu obaviti na dubini od 4 do 6 centimetara i to deklarisanim sjemenima.

Podsticaj proizvodnje dobra mjera

Semberski ratari smatraju da je podsticaj proizvodnje veoma dobra mjera

– Sjetva je skupa kao i svake godine. Za 100 kilograma deklarisnog sjemena pšenice treba izdvojiti od 80 do 115 KM, a ječma od 80 do 100 KM. Pa prihrana, pa zaštita. A važno je i kupovati original sjemena jer samo tako možemo očekivati bolje i kvalitetnije prinose. Zato nam je ovaj podsticaj Vlade od ogromnog značaja jer nam praktično finansiraju kompletnu sjemensku proizvodnju – kaže Đorđe Jeftić.

Ratari upozoravaju da poljoprivrednici koji iznajmljuju zemlju, a vlasnici im ne daju ugovore imaju problem jer ne mogu dobiti podsticaj.

Apeluju na sve poljoprivrednike da resornom ministarstvu prijave sve, one koji im izdaju zemlju pod zakup, a ne daju im ugovore te tako spriječe zloupotrebe.

Nema posebnog granta
Iako je Grad Bijeljina među prvima osnovao Agrarni fond, čiji budžet ove godine iznosi blizu milion i po maraka, ne postoji poseban grant za podršku poljoprivrednicima u jesenjoj i proljećnoj sjetvi.

Sredstva Fonda dijele se u skladu sa Pravilnikom o podsticajima koji usvaja Skupština Grada.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com

 





Komentara