Centar za socijalni rad u Bijeljini: Zaštita porodice i unapređenje porodičnih odnosa



Bijeljinski Centar za socijalni rad, osim što se bavi rješavanjem pitanja iz oblasti socijalne zaštite, neposredno rješava i pitanja iz oblasti porodične zaštite, o čemu su na nadevano održanoj sjednici Skupštine grada imali priliku da se upoznaju i odbornici Gradske skupštine.

U situaciji kada se bilježi sve veći broj razvoda na području cijele RS, pa i Bijeljine, kada natalitet pada i kada se sklapa sve manje brakova, uloga Centra za socijalni rad je nemjerljiva kada su u pitanju postupci razvoda braka, regulisanje izdržavanja maloljetne djece, povjerenje djece rođene u vanbračnoj zajednici, regulisanje načina održavanja ličnih odnosa između roditelja i djece, kao i drugih pitanja koja se tiču unapređenja porodičnih odnosa.

U Centru za socijalni rad formirano je odjeljenje za porodično – pravnu zaštitu koje vrši stručne i upravne poslove iz oblasti porodične zaštite. Na ovim poslovima angažovani su psiholog, pedagog, diplomirani pravnik i socijalni radnik, koji se u okviru svojih poslova i radnih zadataka  bave i pitanjima porodično – pravne zaštite. S obzirom na to da se radi o teškim i složenim poslovima koji zahtijevaju visok stepen stručnosti, osposobljenosti i lične osjetljivosti, ovi poslovi se najčešće obavljaju timski.

U skladu sa članom 57. Porodičnog zakona, bračni supružnici koji imaju maloljetnu djecu obavezni su da prije podnošenja tužbe za razvod braka u Centru za socijalni rad pokrenu „postupak za pokušaj mirenja“. Tim Centra za socijalni rad zajednički analizira partnersku krizu, sa procjenom u kom pravcu će supružnici dalje ići. Osvjetljava se položaj i potreba djece u tom kriznom periodu, radi se na procjeni i jačanju roditeljske spremnosti na saradnju, prave se konkretni planovi vezani za organizaciju i način budućeg života.

U 2017. godini Centru za socijalni rad podneseno je 110  zahtjeva za pokušaj mirenja supružnika, dok je u 2018. godini podneseno 108 takvih zahtjeva. Od 2002. godine, kada je stupio na snagu Porodični zakon RS, broj podnesenih zahtjeva za pokušaj mirenja na godišnjem nivou iznosio je od 100 do 150. Najveći broj postupaka se završi sporazumom, što znači da su se bivši supružnici dogovorili oko povjeravanja maloljetne djece, izdržavanja i načina održavanja ličnih odnosa djece i roditelja s kojim ne žive. Zanimljivo je i to da postoji određeni broj supružnika koji se „fiktivno razvode“ kako bi rješavali svoja egzistencijalna pitanja, najčešće vezano za odlazak u inostranstvo.

Interesantno je i to da se supružnici za razvod najčešće odlučuju zbog problema u komunikaciji, proizašlih iz velikih međusobnih razlika, zbog ljubomore i vanbračnih izleta,  zbog bolesti jednog od supružnika (ozbiljne psihičke smetnje, alkoholizam i drugi oblici ovisnosti), zbog ispoljavanja različitih oblika nasilnog ponašanja, zbog nedostatka komunikacionih vještina za konstruktivno bavljenje problemima i zbog nesporazuma u široj porodičnoj zajednici, navodi se u informaciji Centra za socijalni rad.

Zaposleni u bijeljinskom Centru za socijalni rad ističu da još neki faktori bitno utiču na pojavu problema nefunkcionisanja porodice, kao što su, rano stupanje u brak, nezrelost i nespremnost na zajednički život, kratko predbračno poznanstvo, te loš socioekonomski status. Nesporazumi među supružnicima javljaju se i zbog imovinskih odnosa.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
 
 
 
 



 





Komentara