SLAVIŠA LAKIĆ, STANDARD računovodstvo Bijeljina: Frilenseri su preduzetnici koje treba zadržati u državi



Klijenti više ne traže klasične računovođe ni klasične advokate. Oni su prihvatili nove tendencije i shvatili da će u budućnosti na tržištu postojati svestrani koji poznaju sve što je potrebno klijentima. Do izražaja dolazi poresko savjetovanje, po tome su prepoznatljivi i to će biti od velike koristi frilenserima koji već moraju da razmišljaju kako prilagoditi poslovanje postojećim propisima

Prepoznati trendove u poslovanju i osjetiti šta klijenti očekuju, važan je dio uspjeha Standard računovodstva iz Bijeljine. Tako je od početka kada ova firma nastaje uz advokatsku kancelariju Stevanović, uz prepoznavanje da se ova dva posla savršeno nadopunjuju. Iako su u tome još uvijek avangarda, ne zaustavljaju se. Jedna od “poslovnih niša” u kojoj vide priliku je svijet popularnih frilensera slobodnjaka koji novac zarađuju zahvaljujući napretku internet komunikacija i mogućnosti da svoje usluge ponude u svakom kutku svijeta.

Ako su do sada živjeli u iluziji da zahvaljujući tehničkom napretku mogu poslovati ispod radara poreskih organa, primjeri iz okruženja govore da toj iluziji dolazi kraj. Direktor Standard računovodstva, Slaviša Lakić, kaže da su se okrenuli ovoj do skora neprimjetnoj grupi preduzetnika kao ciljnoj grupi, kojoj će ponuditi usluge pomoći kako da na najbolji način počnu poslovati u skladu sa važećim zakonima. Navodi i da će u tome svi imati korist i ističe da je poreska politika u Republici Srpskoj povoljnija nego u okruženju.

- Frilenseri su preduzetnici na koje bi svaka država trebala da pazi i vodi računa da ih zadrži kod sebe. To su ljudi koji u zemlju donose ogroman kapital sa strane. Poreska uprava je tu da sprovede kontrolu da bi taj novac bio u legalnim tokovima, a da se oporezuje ono što je određeno važećim propisima. Poreska politika Republike Srpske je znatno povoljnija, na primjer, u odnosu na Srbiju, i zbog toga se mnogo ljudi odlučuje da ovdje osnuje firmu. Srbija je pokrenula inicijativu kojom je izazvala proteste zbog toga što su željeli da naplate poreze i doprinose pet godina retroaktivno. Kod nas je potrebno da se osnuje firma i oporezivanje počinje od tada, dok je za prethodni period moguće da kao fizičko lice platite samo 10 odsto poreza.

Imamo li predstavu koliko je tih ljudi i koliko zarađuju?


Vjerujte, riječ je o velikom broju. Mnogima su ti prihodi dodatni uz nešto što već rade, dok je drugima to osnovni prihod. Postoje ljudi koji zarađuju ozbiljna sredstva i vjerovatno nisu ni bili upoznati sa našom poreskom politikom, niti ih je neko kontrolisao, niti su bili informisani da moraju platiti porez. Možda je država zakasnila u njihovom obavještavanju da nisu izuzeti od zakona i da su ti prihodi oporezivi. Brojna su zanimanja; neki ljudi projektuju za inostranstvo, pojedini daju časove jezika onlajn, IT sektor i programiranje, pa i jutjuberi. Oni žive ovdje, ali zarađuju pružajući usluge svjetskim kompanijama. Zakonom je regulisano da državljanin BiH koji ostvari dohodak plati porez državi čiji je rezident. Ako je porez plaćen negdje drugo, naravno, postoje sporazumi koji sprečavaju dvostruko oporezivanje. Svakako, taj dohodak se, po zakonu, mora prijaviti.



Na koji način Poreska uprava ulazi u trag tim ljudima?


Banke po službenoj dužnosti šalju obavještenje Poreskoj upravi, ukoliko se primijeti da neko ima značajan priliv novca na račun bez nekog osnova, u smislu da niste banci dostavili ugovor ili niste dostavili fakture kao osnov priliva, pogotovo kad je riječ o ino prilivima. Ukoliko je to učestalo, banka će obavijestiti Poresku upravu, ona će početi da prikuplja potrebne podatke i može da zatraži informacije o uplatama za poslednjih pet godina. Ako ne može da se dokaže da je porez plaćen negdje drugo, onda ga morate platiti ovdje. Poreska uprava je sada više stavila akcenat na frilensing, a vjerovatno će uskoro biti kontrolisane i uplate koje su obavljane preko drugih servisa za plaćanja.

Koliko se ljudi na našim prostorima bave rudarenjem kriptovaluta i da li je taj posao zakonski regulisan?


Imali smo slučaj da su naši advokati zastupali čovjeka koji se bavio rudarenjem Bitkoina i Poreska uprava mu je došla na vrata. Imao je velike prihode i na to je trebao da plati porez, što on u tom trenutku nije znao. Poreska je tražila 10 odsto, ali problem je što često ljudi zarađeni novac troše i ne razmišljaju da li će doći do kontrole. A onda, 10 odsto pet godina unazad, često bude velika cifra koju u tom trenutku nemaju. Inače, digitalne valute su sve popularnije i kod nas, mnogo ljudi je spoznalo da je Bitkoin nešto vrijedno i onda su odlučili da uzmu barem jednu grafičku karticu i bave se rudarenjem. Među našim klijentima ima firmi koje se ozbiljno bave tim poslom, uložili su velika sredstva i oni su pristupili ozbiljno legalizaciji svog biznisa, kao samostalni preduzetnici ili društva ograničene odgovornosti.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: theprestige.ba

 





Komentara