MOBA NIJE ZABORAVLJENA: Dobri ljudi i danas dolaze u manastir Tavna da pomažu



Jedan od lijepih običaja koji i danas živi u manastiru Tavna, nedaleko od Bijeljine, jeste moba - dobrovoljan rad dobrih ljudi. Drvo se na drvo oslanja, a čovjek na čovjeka, stara je narodna mudrost koju su mnogi zaboravili u žurbi savremenog života.

Moba, dobrovoljni rad, jedan je od načina da se obiman posao obavi brzo, uz druženje koje oplemenjuje.

 

Život mještana oduvijek je bio isprepleten sa manastirom koji je proglašen spomenikom kulture i pod zaštitom je države, a oni koji dolaze da pomognu sestrinstvu ovog zdanja, kažu, srećni su i blagosloveni.

Poljoprivredni poslovi

Na velikom manastirskom imanju svakodnevno ima posla, a posebno u vrijeme sezonskih poljoprivrednih radova.

Sestrinstvo manastira Tavna ima deset monahinja od kojih je većina zašla u pozne godine, pa im je u ovim poslovima svaka pomoć dragocjena. Manastirska ekonomija prostire se na 20 hektara, a na imanju je i 560 stabala šljiva.

I ovog proljeća sa četiri traktora, od kojih su dva manastirska, pripremljena je zemlja i zasijan kukuruz. Pomažu mještani iz okolnih sela, ali i grada, svih kojima je ovaj manastir prirastao srcu.

Jedan od dobrovoljaca bio je i Slavko Jovičić, mještanin sela Banjica u kojem se i nalazi ovo srednjevijekovno zdanje.

– Kad god se rade ti veliki poslovi dođem. Ako ne mogu stići na službu svaki dan mogu bar pomoći. Mi ovaj manastir doživljavamo kao drugu kuću. Krštavamo se, vjenčavamo i obavljamo sve ostale obrede – kaže Jovičić.

Svojim komšijama pridružio se i Fikret Mehmedbegović iz Srednje Trnove. Sa četiri traktora pripremili su oko 50 dunuma oranice i zasijali kukuruz.

– Berem kukuruz već nekoliko godina ovdje, a sada pomažem i u sjetvi. Svi se pravdaju kako nemaju vremena, ali vrijeme se mora naći. Bitno je da se posao završi. Moramo pomoći jedni drugima, komšije smo – kaže Mehmedbegović.
 

Zahvaljujući dobrim ljudima, ali i vrijednim monahinjama, u manastiru se svi poslovi završavaju na vrijeme, a lijepu riječ ili utjehu svako može pronaći među ovim zidovima.

Sestra Anastazija kaže da je pomoć dragocjena pogotovo kad je sjetva, berba, vršidba.

– Iako imamo mehanizaciju, to su teški poslovi. Imamo i goveda i ovaca, a ako neko priloži i neko svinjče. Imamo jutarnje molitve, molitve poslije podne i večernje. Ali uz pomoć dobrih ljudi, neki samo dođu, neki plate radnike, ali kako god, sve se završi – kaže monahinja.


Putnici namjernici ovdje mogu da kupe i rakiju, med i druge proizvode sa manastirskog imanja.

Ženski manastir

Manastir Tavna, na tromeđi Bijeljine, Ugljevika i Zvornika, od vremena Nemanjića duhovno je sjedište srpskog naroda ovog područja.

Po narodnom predanju ovu bogomolju podigao je kralj Dragutin, koji je od 1282. do 1316. godine upravljao ovim krajevima.

U Tavni, udaljenoj oko 20 kilometara od Bijeljine, današnja manastirska crkva sagrađena je na mjestu prvobitne crkve i smatra se da je starija od crkava i ostalih manastira ovog kraja, Ozrena, Liplja, Vozuće i Gostovića.

Tokom proteklih vijekova više puta je pljačkan i skrnavljen. Ovaj manastir je bio muški manastir od svog osnivanja, sve do 1954. godine, kada je prvi put u svojoj istoriji iz muškog preobražen u ženski manastir.

Prije nekoliko godina završeni su građevinski radovi na uređenju porte, obnovi manastirskog kompleksa i izgradnji oltara u dvorištu.

Narod Semberije i Majevice i iz cijelog svijeta okuplja se oko ove viševjekovne svetinje na saboru za Veliku Gospojinu, 28. avgusta, ali i za sve ostale velike pravoslavne praznike.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com

 





Komentara