Čedomir Stojanović, v. d. direktora RiTE Ugljevik: Proizveli smo deset odsto električne energije iznad plana



Čedomir Stojanović već dvije godine obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora RiTE Ugljevik. S obzirom na to da je ostalo još nešto više od dva mjeseca do završetka ove poslovne godine, pitali smo Čedomira Stojanovića, sa kakvim rezultatima ovo preduzeće ulazi u taj poslovni finiš i u kojoj mjeri je pandemija virusa korona uticala na poslovanje ovog elektroenergetskog giganta.

- Pandemija virusa korona je značajno uticala na naše poslovanje. Dva mjeseca smo radili na tehničkom minimumu, jer je bio izražen problem prodaje električne energije. I prodajna cijena je u to vrijeme, kako mi kažemo, bila na istorijskom minimumu. Ipak, RiTE Ugljevik je izdržala i prebrodila ta dva teška mjeseca. Sačuvali smo ljudske resurse, te smo imali minimalan broj oboljelih. Uspjeli smo sačuvati zaposlene od neke kolektivne zaraze, što bi predstavljalo ogroman problem za društvenu zajednicu i za kompletnu regiju. Ovdje dnevno defiluje oko 2.000 ljudi, te smo insistirali na striktnom provođenju i poštovanju epidemioloških mjera.
 

Kako se sve ovo reflektovalo na proizvodnju električne energije i na iskop otkrivke i uglja na rudniku?
 
- Naša je sreća da je proizvodnja tokom godine bila izuzetno dobra, tako da na današnji dan (20. oktobar) imamo proizvedenih 1.320 gigavat - časova električne energije, što predstavlja 33,5 odsto u sistemu „Elektroprivrede RS“, odnosno, to predstavlja 10 odsto proizvedene energije iznad plana. Tih deset odsto iznad plana ostvareno je zbog dobre snage i pouzdanosti rada Termoelektrane u ovoj godini. S druge strane, morali smo skratiti rok za remont sa 50 na 27 dana, jer nismo mogli raditi neke planirane zahvate na turbini. Razlog je u nemogućnosti nabavljanja rezervnih dijelova iz Rusije zbog pandemije, kao i zbog nemogućnosti dolaska stručnjaka iz inostranstva. Uradili smo, dakle, skraćeni remont, a dio poslova smo ostavili za naredenu godinu. Već dvadesetak dana nakon remonta termoelektrana je u pogonu. Imamo stabilnu proizvodnju, a podignut je i nivo proizvodnje električne energije za desetak odsto. Proizvodnja uglja i otkrivke prati proizvodnju energije.

Prati li i finansijski aspekt ovakve proizvodne rezultate?
- U tom dijelu imamo određene probleme koji su nastali zbog nemogućnosti „Elektroprivrede“ da nam redovno plaća fakturisanu energiju. Kasnimo i sa plaćanjima dobavljačima, ali, očekujemo da će potražnja za energijom u ovim narednim mjesecima rasti i da ćemo uspjeti nadoknaditi puno toga do kraja godine. Očekujemo pozitivan finansijski rezultat, iako je u startu bio planiran minus u poslovanju od 14 miliona KM. U ovoj godini je priključen sistem za odsumporavanje u probni rad, a uslijedilo je i vraćanje određenih kredita. Očekujemo, ipak, pozitivan finansijski rezultat, jer smo redukovali neke druge troškove.

Projekat odsumporavanja je jedna od naj-većih investicija u regiji u ovom sektoru privrede.
- To je tačno. Mi smo planirali da 28. oktobra i zvanično pustimo u rad projekat odsumporavanja koji je do sada bio u probnom radu. Ekološki rezultati su izuzetno dobri. Bez procesa odsumporavanja termoelektrana je dnevno izbacivala osamnaest tona sumpor dioksida, a sada je to svedeno na 150 kilograma na dan. To nas dovodi u red ekološki najprihvatljivijih termoelektrana u okruženju i Evropi. Proces odsumporavanja je jako skup proces. Od početne investicije od 80 miliona eura, mi smo došli do toga da u narednih dvadeset godina treba da vraćamo anuitete u godišnjem iznosu od deset miliona KM, a na to treba dodati troškove utrošene električne energije na godišnjem nivou za rad psotrojenja u iznosu od šest miliona KM. Osim toga neophodno nam je 200.000 tona krečnjaka za odsumporavanje, što košta još oko pet milina KM. Tako je i naša proizvodnja električne energije poskupjela za dvadesetak miliona na godišnjem nivou. To je ogroman namet za RiTE Ugljevik.

Šta je sa projektom otkopavanja uglja na lokaciji Ugljevik istok?
- Novi kop podrazumijeva otkopavanje otkrivke na dubljim slojevima, tako da smo morali podnijeti zahtjev Regulatornoj komisiji RS za povećanje cijene električne energije. Opravdanost za takav potez postoji i mi očekujemo da ćemo dobiti adekvatnu cijenu koja će podmiriti proizvodne troškove. Dogovoreno je u sistemu „Elektroprivrede RS“ da to povećanje ne ide na teret kupaca i krajnjih potrošača, već da se to pitanje reguliše unutar međusobnih ekonomskih odnosa u samoj „Elektroprivredi“.

Javnost je bila iznenađena nedavnom viješću o prekidu rada na Rudniku. Šta su to rudari tražili?
- Moram istaći činjenicu da je rudarski posao, kao i posao na termoelektrani izuzetno težak. To nije nimalo naivan posao. Plate radnika u najvećoj mjeri opravdavaju takav rad. Uvijek bude nezadovoljstva, u smislu odvajanja cijene proizvodnog od pratećeg, neproizvodnog rada. Obavili smo korektan, konstruktivan razgovor i dogovorili smo neka poboljšanja u okviru važećeg Kolektivnog ugovora. Rudari su nakon tog sastanka bili zadovoljni njegovim ishodom. Rudari i zaposleni u termoelektrani često rade i u vanrednim okolnostima kako bi se spriječilo ispadanje bloka iz pogona. Imamo dobre radnike i njihove plate su zarađene i zaslužene.

Ukoliko uz dvije hiljade zaposlenih u RiTE Ugljevik imate na umu da posredno, u drugim firmama koje sarađuju sa RiTE Ugljevik radi još oko tri hiljade radnika, imamo situaciju da oko 5.000 radnika ima direktnu korist od ovog preduzeća. To znači da petnaest do 20.000 ljudi, uključujući članove porodica, živi od RiTE Ugljevik. RiTE Ugljevik je u ovoj godini imao značajne investicije u oblasti nabavke rudarske opreme i mehanizacije.

- Uz najveću investiciju, sistem za odsumporavanje, vrijedan oko 80 miliona evra, puno je investicija na termoelektrani, vezanih za remont postrojenja, a na rudniku smo u ovoj godini nabavili četiri dampera, četiri gredera, turbo  dozer, treba da nabavimo jedan srednji bager i tri buldozera. Sve to nećemo uspjeti nabaviti do kraja godine zbog određenih procedura nabavke, ali ćemo na proljeće realizovati i te nabavke. U rad je već puštena i sekundarna polumobilna drobilica. Vrijednost svih nabavljenih postrojenja na rudniku u proteklih godinu i po dana iznosi oko 20 miliona KM.

RiTE Ugljevik godinama su pratili neki teški, pomalo i čudni sudski sporovi Je li se vaš pravni tim uspio izboriti sa tim problemom?
- Još uvijek se borimo sa tim problemima. Nedavno smo sa firmom „Tereks“ došli u situaciju da dva puta plaćamo nešto što smo već izmirili. Uputili smo žalbu i očekujemo povoljan ishod. Mi smo u julu morali uplatiti oko tri miliona KM „Tereksu“. Spor se vodi od 2003. godine. Nakon što je Vlada RS donijela odluku o korištenju sopstvene mehanizacije na rudniku, otpalo je angažovanje trećih lica. Već sedamnaest godina vuče se taj sudski spor i krajnje je vrijeme da se stavi tačka na to. Mnogo teži spor za nas predstavlja arbitraža sa Slovenijom koja se, takođe, privodi kraju. Prvi stepen donošenja odluke je zadovoljavajući za nas i dobar dio tužbe je odbačen. Ostala je obaveza isporuke određene količine energije po određenoj cijeni. Čekamo na konačan ishod tog spora. U jednom momentu taj spor je prijetio zatvaranjem RiTE Ugljevik i gašenjem kompletne „Elektroprivrede RS“.

U prošloj godini je obilježeno 120 godina rudarstva u Ugljeviku. To je značajan jubilej. Pominje se 2039. godina kao granična, što se tiče proizvodnje električne energije.
- Što se tiče zaliha uglja, rude ima čak i do 2050. godine, tako su ispitivanja pokazala. Ključni problem nije u tome, već u samoj termoelektrani koja je projektovana na 200.000 sati rada i mi smo blizu te cifre. Međutim, određenim ulaganjima i revitalizacijom dijelova postrojenja radni i eksploatacioni vijek se produžavao. Sada radimo studiju i novu analizu. Generalno, naša procjena ide na to da će termoelektrana raditi do 2040. godine. Nakon toga biće neophodno raditi detaljna ispitivanja. Dakle, termoelektrani predstoji dvadeset godina sigurnog rada. S obzirom na to da je otvorena 1985. godine, biće to period od 55 godina. Imala je i trogodišnji zastoj u radu tokom rata.

Često vas posjećuju predstavnici Vlade RS, ministri, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Kakva je saradnja sa Vladom i sa lokalnom zajednicom?
- Kao strateško preduzeće, moramo imati tijesnu saradnju sa Vladom RS, jer nam oni mnoge stvari odobravaju posredstvom ,,Elektroprivrede RS“ koja u našem kapitalu učestvuje sa 65 odsto. Moram pohvaliti saradnju sa resornim ministrom, ali i sa Miloradom Dodikom koji nas ohrabruje i daje nam ,,vjetar u leđa“. Nemoguć je opstanak ovakvog preduzeća bez te vrste podrške. Što se tiče lokalne zajednice, mi direktno pomažemo opštini Ugljevik. Oko 1.450 do 1.500 ljudi iz Ugljevika radi u RiTE ,,Ugljevik“. Svake godine izdvajamo oko 5,5 miliona rente opštini Ugljevik.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: semberija.info



 





Komentara