STEFAN BLAGIĆ: ''Imamo nekompetentnu, nesposobnu i preletačku tzv. opoziciju'' (foto,video)


Stefan Blagić

Dvadesetdevetogodišnji Stefan Blagić, diplomirani je politikolog, koji živi i radi u Banjaluci kao istraživački novinar i predsjednik UG „ReStart Srpska“. Kako i sam kaže, oni su Udruženje koje je unazad tri i po godine odradilo zaista puno akcija, protesta i peticija u želji da naprave što bolje društvo.

„Uvijek su protesti i peticije bile za nešto, odnosno uvijek smo se borili za nešto. U ovom slučaju, konkretno u peticiji koju radimo i u Bijeljini („Konkursom do posla“), borimo se da zauzdamo partijsko zapošljavanje, tako što smo predložili izmjenu i dopunu Zakona o sistemu javnih nabavki gdje želimo da uvedemo obaveznu konkursnu proceduru u svim javnim preduzećima, fondovima, Narodnoj skupštini, Vijeću naroda, itd. Danas se možete potpuno legalno zaposliti u bilo koji fond javnog preduzeća bez ikakvog konkursa, potpuno legalno bez konkursa. Političke partije notorno zloupotrebljavaju tu zakonsku mogućnost koja im je ostavljena. Vjerovatno se zakonik i kreirao s tom namjerom i oni prvenstveno zapošljavaju u ovom predizbornom periodu zarad donošenja glasova. Zapošljavaju za 10, 20, 30 ili 50 glasova, ljude u javna preduzeća i na taj način kasnije opterećuju budžet javnih preduzeća i budžet RS i BiH. Zapošljavanjem partijskih parazita koji se utrkuju ko će prvi da dođe na posao, jer posljednji koji dođe nema stolicu na kojoj će da sjedi taj dan, ispaštamo svi mi kao društvo“, rekao je Blagić gostujući u redakciji portala Dešavanja u Bijeljini.
On je istakao da je posljedica takvog patokratskog ponašanja masovan odlazak stanovništva iz zemlje i to ne samo mladih nego i ljudi u zrelim godinama.
 
 


„Ovaj sistem se može lijepo uraditi. Zakon koji predlažemo ovom peticijom je jedan sistemski Zakon koji će, dobrim dijelom, ograničiti političke partije da rade šta žele i kako žele. Smatram da, ukoliko dođe do usvajanja ovog Zakona, a mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da dođe, da će to popraviti situaciju u društvu. Jako sam skeptičan, jer političkim partijama upravo i odgovara ovaj sistem. Ovo i jeste borba. Da nam neko nudi servirano na tacni, ne bismo morali da se borimo. U svakoj drugoj zemlji sasvim je normalno da se zaposlite preko konkursa i to potpuno legalnog i legitimnog konkursa, a ne preko namještenih konkursa. Kod nas čak i u situaciji gdje postoje konkursi, opet se namiještaju. Mi smo svjedoci toga da ljudi po tri ili četiri godine rade u organima uprave i za njih se praktično raspiše konkurs, što je javna tajna i svako ko dođe nema šansu da dođe do posla, svako ko se prijavi na taj konkurs. Imao sam slučaj da mi čovjek kaže da već rade tri osobe na tom radnom mjestu za koji je raspisan konkurs. Nije mi rečeno o kom mjestu se radi, samo znam da se radi o Gradskoj upravi“, naveo je Blagić.

Borimo se za društvo u cjelini i za opšti interes građana
Predsjednik UG „ReStart Srpska“ objašnjava da je njihova borba - borba za cijelo društvo, a ne za političara i partiju, Stefana Blagića ili bilo koga iz „ReStarta“ i da je u pitanju opšti interes.
„Odziv građana za peticiju „Konkursom do posla“ je nevjerovatan i u Bijeljini smo za sedam časova skupili preko 500 potpisa, što je jako dobro. Taj broj je za Banjaluku odličan, a kamoli za Bijeljinu. Građani se masovno odazivaju na naš poziv, daju nam podršku i želim da se zahvalim svim građanima Bijeljine na tome. Mnogi mi zamjeraju što se nisam više politički aktivirao. Naše Udruženje je udruženje koje se ne libi da daje i političke i ekonomske kritike, pa ponekad i nešto što bi moglo da se graniči i s domenom političkih izjava. Međutim, možda to jeste pomalo lagodno s naše strane, ali mi nismo htjeli da se prljamo u ovoj političkoj žabokrečini. Svi vide da ovdje nema nikakve čistoće u politici koja bi trebala da postoji“, izričit je Blagić.

Blagić je u gostovanju u Dešavanjima u Bijeljini objasnio da ne postoji nijedna normalna osoba u zemlji koja neće podržati izmjenu i dopunu Zakona za koji se oni zalažu.

„Imamo dva Zakona. Zakon o državnim službenicima i Zakon o sistemu javnih službi. Prvi Zakon je detaljno i tačno propisao konkursne procedure. On postoji, ali tu se možete zaposliti u nekom ministarstvu putem konkursa. Međutim, drugi Zakon reguliše ovu stvar u domenu preduzeća, u domenu javnog fonda i svih drugih javnih službi gdje zakonom nije eksplicitno navedeno da mora postojati konkursna procedura. Dakle, ostavljeno je diskreciono pravo organima uprave i preduzeća da rade onako kako oni hoće i da tako zapošljavaju. Samo pogledajte: Kada je u „Elektro Krajini“ raspisan zadnji konkurs za prijem nekog radnika koji nije elektrotehničke struke. Ja ne znam, a imate mjesto gdje, recimo, rade četiri materijalne knjigovođe. To su, očigledno, partijski paraziti koji su nagurani u javna preduzeća. Sad gledamo i slušamo kako se moraju otpuštati kako bi se „Elektroprivreda“ dovela u situaciju da se može privatizovati, jer je to očigledno konačna namjera. Ista situacija vam je i sa „Šumama  RS“ i sa „Poštama RS“. Svi grcaju u dugovima. Zamislite kad „Šume RS“ grcaju u dugovima. Nek mi neko objasni kako: dođete, posiječete drvo, prodate ga i vi u dugu.  Oni ne zadužuju sebe, on zadužuju druge naraštaje, državu i stanovništvo. O tome se radi. Oni ne barataju svojim novcem, oni samo eksploatišu to u svoju korist - što je ogromna razlika. Da preduzećima upravljaju kako upravljaju svojim ličnim budžetom, drugačije bi bilo“, objasnio Blagić.

Imamo nekompetentnu, nesposobnu i preletačku tzv. opoziciju
Predsjednik UG „ReStart Srpska“, naveo je primjer gdje bi se u Ministarstvu za evropske integrcije zaposlila, kako ih on naziva, tri partijska parazita koji će jednog dana biti prinuđeni da apliciraju za neki projekat EU ili nekog međunarodnog donatora koji nudi bespovratan novac.

„Ta tri partijska parazita sjednu i ne znaju da napišu projekat. Pošalju ono što pošalju i naravno taj projekat ne prođe. RS od toga ima štetu od, recimo, 10 miliona KM. Tih 10 miliona KM umjesto RS ili BiH povuče ili Crna Gora ili Makedonija ili Albanija. Time su direktno napravili štetu svima nama, a djeluje kao jedno eto, ta tri sporna zapošljavanja koja ne mogu napraviti preveliku štetu. Svako zapošljavanje gdje se zaposli podoban, a ne sposoban, pravi štetu čitavom društvu. Ne samo u tom finansijskom smislu - kao biće na grbači svima nama, već u smislu svoje produktivnosti. Oni su potpuno neproduktivni. Šta će vam tolika uprava u bilo kom javnom preduzeću - da se guraju čovjek na čovjeka. To je potpuno besmisleno. Ono što treba i mora da se odradi jeste da se ova izmjena koju mi predlažemo usvoji i da se, nakon toga, izvrši pritisak i odradi sistematizacija radnih mjesta, ne samo u organima uprave, nego i u javnim preduzećima - pa da se vidi „kom obojci, kom opanci“. Nijedna vlast to neće napraviti samoinicijativno, jer njima odgovara jer ostaju na vlasti po ovom sistemu kakav jeste. Mora se praviti pritisak da bi se tako nešto moglo desiti i ostvariti. Pritisak se pravi i načinom na koji mi radimo i funkcionišemo, ali treba da se pravi i politički pritisak. Nažalost, čini mi se da u RS zbog nekompetentne, nesposobne i preletačke tzv. opozicije gubimo mogućnost političkog pritiska, jer nijedno demokratsko društvo nije dovoljno demokratsko ako nema jaku, čvrstu i kompaktnu opoziciju koja uvijek diše za vratom bilo kojoj vlasti“, izričit je Blagić koji je dodao da je diskutabilno da li uopšte postoji opozicija ili samo određeni opozicionari.

Na konstataciju novinara portala Dešavanja u Bijeljini da ljudi poštuju kada se „problemi“ nazivaju konkretnim imenom i prezimenom, Blagić je naveo da u njegovom radu kao istraživačkog novinara takve priče objavljuje gotovo svakodnevno.
„Konkretan primjer imenom i prezimom: Objavio sam tekst prije nekoliko mjeseci da se u NSRS zaposlila jedna djevojka iz Gradiške - imenom i prezimenom Nevena Rakić, bez konkursa. To je objavljeno na portalu na kojem ja radim „infoveza“. Takođe, njena koleginica koja se zaposlila u Vijeću naroda, Anja se zove, ali ne mogu sada da se sjetim prezimena (i to je objavljeno) – takođe, bez konkursa. Kada pogledate, to su SNSD kadrovi koji su tu praktično udomljeni. Nije postojala pravna obaveza da se za njih raspiše javni konkurs. O tome se radi. Kada bi postojala pravna obaveza, onda bih i ja mogao da konkurišem na posao i bilo ko i onda da se vidi ko je najbolji i da najbolji dobije taj posao. Ovako, kada zapošljavate bez ikakvog filtera, ko vam se svidi, ko je u kojoj partiji, (kao što je u ovom slučaju bilo sa SNSD-om, jer su to njihovi kadrovi), onda… Imate i primjer u Fondu za ekologiju od prije tri godine gdje su se žena tadašnjeg ministra Savanovića i ćerka tadašnjeg ministra Mirjanića zaposlile u Fondu za ekologiju obje bez ikakvog konkursa. Tada je Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa konstatovala da je sve urađeno u skladu sa Zakonom i zaista i jeste, jer je Zakon takav kakav jeste. Mi želimo ovom peticijom i izmjenom Zakona takav nakaradni sistem zapošljavanja da promijenimo i ja ne mogu da vjerujem da se niko do sada nije sjetio to da uradi i da niko nije u skupštinsku proceduru pustio takav zakon. Mi mijenjamo i dopunjujemo samo dva člana Zakona i to nije nikakva viša matematika - da konkurs mora da bude obavezan u sistemu, u svim sistemima javnih službi u RS i da ga vrše Agencije za državnu upravu po načinu identičnom u Zakonu o državnim službenicima. Sasvim jednostavno. Zašto se toga niko ranije sjetio? Nije se sjetio zato što očigledno svima to pomalo odgovara“, rekao je Blagić i dodao da je davno prestao da vodi evidenciju o prekršajnim nalozima i privođenjima, ali ističe da je sve što je radio - radio legalno. Za sebe kaže da je legalista, a ne revolucionar kako ga mnogi smatraju.

Za vlast se najviše bore oni koji su u samoj vlasti
Blagić navodi da je njegova teorija da se za vlast bore više oni što su u samoj vlasti.

„Njih, vjerovatno, kada siđu s vlasti čekaju mnogobrojni procesi koje treba da prežive - da izađu čisti, a možda ne izađu čisti, možda budu zatvoreni. Tako da je njima više stalo do njihovih pozicija, a i kad ste u vlasti imate mnoge povlastice, jer vlast faktički kontroliše sebe. Na ovim lokalnim izborima će ponovo biti izbornih krađa, više nego ikad dosad. Na sljedećim će biti još više ako se izborni zakon ne promijeni. Ne mogu se nikakve suštinske promjene desiti u RS do promjene izbornog zakona, jer vladajuće političke partije imaju potpunu kontrolu, prvenstveno, nad biračkim odborima, a onda i gotovo potpunu kontrolu izbornog procesa. Članovi CIK-a su se izmijenili, pa će biti možda za nijansu teže. Ne očekujem ništa posebno od ovih izbora, samo da vladajuća struktura učvrsti svoj položaj, nažalost, upravo zbog izbornog zakona“, istakao je Blagić.

Stanivuković nema ni želju ni šansu da promijeni ovaj nakaradni sistem
Blagić je rekao da je sa Draškom Stanivukovićem, jednim od kandidata za Gradonačelnika Banjaluke na Lokalnim izborima 2020. sarađivao 2017. godine, kada je, kako kaže, Stanivuković praktično više bio u nevladinom nego u partijskom sektoru.
 
 


„Nije bio prepoznatljiv kao neko ko je iz PDP-a i zato smo izabrali da sarađujemo s njim. Čak su ga ljudi u prvom mahu dosta vezivali za „ReStart“. Nama se to dopalo. Sada je situacija drugačija - Draško je sada čak predsjednik GO PDP, strogo partijski čovjek i tu nije bilo prostora za saradnju, jer mi ne mislimo, zaista, da u ovim etabliranim političkim partijama može da dođe, da se pojavi neka drastična promjena koja će promijeniti čitav sistem. Može da „sjaši kurta da uzjaši murta“, ali ne da dođe do promjene sistema, što je nama najviše neophodno. Nisam rekao da Stanivuković nema šanse na sljedećim izborima, svaka promjena je dobra u svakom slučaju, međutim, smatram da nema šanse da promijeni ovaj sistem, čak možda i da nema želju da promijeni ovaj nakaradni sistem. Ono što mu se mora priznati je da, za razliku od prošlih kandidata u Banjaluci, kandidata opozicije, zaista radi i na terenu i u javnosti - trudi se i to mu niko ne može osporiti“, objasnio je Blagić.

Nagrada za najbolju istraživačku priču o korupciji
Blagić je, što je u javnosti možda manje poznato, dobio nagradu za jednu od najboljih istraživačkih priča vezanih za korupciju tokom prošle godine.

„Tu se radilo o nabavci zaštitne medicinske opreme koju je nabavljala Turistička agencija za Institut za javno zdravstvo RS. Turistička agencija, kao što se može pretpostaviti, nije imala nikakvu dozvolu za promet lijekovima. Oni su neposredno prije toga nabavljali zaštitnu opremu za Dom zdravlja i Bolnicu u Doboju. Nakon toga, mi smo direktora i vlasnika te Turističke agencije vezali za mnoge stvari, između ostalog i za direktora UKC u Banjaluci, Gradonačelnika Banjaluke. On je dobio poslovni prostor u centru grada od 168 kvadrata u najam za 300 KM - u najužem centru Grada Banjaluka. Da li neko od ljudi iz Bijeljine može dobiti poslovni prostor u centru grada za 300 KM? To je gradski poslovni prostor i tu odluku je potpisao gradski nivo vlasti. On je sarađivao i sa gradskim vlasnima u prošlosti. Praktično, otkrili smo čitav niz afera vezano za tog gospodina koja smo istraživali – Sašu Markovića, pa i njegove afere dok je bio jedna od bitnih karika u „Omladinsko komunikativnom centru“ u Banjaluci“, rekao je Blagić.

''Vidimo se u Bijeljini, Gradonačelniče!“
Blagić je imao uticaj na odustajanje od javne nabavke za kupovinu službenog automobila za Gradsku uprava Grada Bijeljine 2017. godine. Naime, tada je raspisana javna nabavka za kupovinu automobila u iznosu od 125.000 KM na koju je „ReStart Srpska“ burno reagovao.


„Meni je drago što se tada odustalo od kupovine automobila, jer nema razloga da bilo ko… Ko je to toliki radnik od političara u ovoj zemlji da zaslužuje da se vozi u autu koji košta 125.000 KM? Što se mene tiče, oni svi treba da se voze u „stojadinima“ i to je ono što im zaista pripada. Hajde da budemo racionalni i da kažemo da je sasvim dovoljno da uzmete auto koje košta 50.000 KM. - i više nego dovoljno za sve potrebe. Da Gradonačelnik nije odustao od kupovine službenog auta po toj cijeni, sljedeći protest ne bi bio u Banjaluci nego u Bijeljini (iz tog razloga je i objavljen „tvit“: „Vidimo se u Bijeljini, Gradonačelniče!“). Moram da kažem da relativno često dolazim u Bijeljinu i mogu reći da je Bijeljine lijep grad, ali ja Bijeljinu vidim kao jedan mnogo slobodniji grad, grad budućnosti odakle ljudi neće odlaziti“, zaključio je Blagić.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

 



 





Komentara