HUREMOVIĆI IZ JANJE uzgajaju ljekovito smilje na semberskim njivama



Iako su zasadi smilja karakteristični za Hercegovinu, ovom proizvodnjom se može pohvaliti i Semberija. Zasad ovog aromatičnog, ljekovitog bilja, podigli su prije pet godina braća Huremović iz Janje.

Da je riječ o isplativoj proizvodnji potvrđuju ovih dana i proširenjem zasada sa 2.500 novih sadnica.

Prvi zasad smilja braća Huremović zasadila su na površini od dva dunuma. Bez mnogo znanja, ali i bez podrške ljudi koji su se već bavili ovim poslom, sami su krenuli u ovu proizvodnju, do tada Semberiji nepoznatu. Nakon toga nastavili su proširivati zasade.

Organska proizvodnja
– Smilje je kultura koja zahtijeva organsku proizvodnju, što znači da nema đubrenja, prskanja pesticidima, prihrane. Koristiti se samo ono što je bog dao zemlji. O tome se strogo mora voditi računa, jer kupac prije svake isporuke sirovu masu nosi na analizu. Samo bilje koje prođe kontrole može da se preda – kaže Senaid Huremović.

Smilje je biljka koja izdržava temperaturu do minus 20 stepeni. Najbitnije je biljku u proljeće sačuvati od korova.

– Ako prihranjujemo prirodnim stajnjakom onda se pojavljuje mnogo korova. Jedina biljka koja opstaje u smilju je, kad ono počne da raste, maslačak. To je dokaz da smilje nije hemijski tretirano. Iako je smilje relativno otporno na bolesti i štetočine, u gajenju se mogu pojaviti gljivične bolesti, kao i insekti, lisne i štitaste vaši, štitasti moljac, kalifornijski trips, lisni mineri i gusjenice moljaca, te se moraju preduzeti agrotehničke mjere – pojašnjava Senaid.

Prinosi su kilogram po biljci, u toku godine – dvije žetve. Huremovići trenutnu imaju oko 10.000 biljaka, a planiraju zasaditi još od 5.000 do 6.000 sadnica.

– Imamo sigurnog kupca. Prema njegovim ocjenama, kvalitet našeg smilja je, ne potcjenjujući ih, duplo bolji u odnosu na druga područja, poput hercegovačkog. Tržišna cijena se dogovara svake godine, ali poredeći je s drugim vrstama proizvodnje, prezadovoljni smo prihodima – kaže Senaid.

Inovacija
Drugi brat Suad zadužen je za tehničke stvari, pa je tri godine vrijedno radio na osmišljavanju kosačice za smilje.

– To je nastavak na motokultivator. Dosta muke sam imao oko ovog izuma, ali na kraju sam ga usavršio. Na toj, inoviranoj kosačici, koja kupi smilje, navodi na nož i vozi pokretnom trakom do vreće, sada mogu da rade dva čovjeka. Ona mijenja dva do tri radnika, a imajući u vidu koliko je teško danas obezbijediti radnu snagu mnogo nam je olakšala posao. A koliko posla ima zavisi od godine. Ako je godina kišna, mora se više raditi na uklanjanju korova. Nije lako, ali za razliku od drugih proizvodnji u agraru, isplati se – kaže iskreno Suad.


Smilje obično cvate u maju, kad se i sakuplja. Ima ljekovita svojstva.

Travari koriste list i pripremaju ga kao čaj. Najzastupljenije je u kozmetičkoj industriji gdje se cvjetovi koriste za proizvodnju eteričnog ulja.

Smilje sadrži vrlo malo eteričnog ulja, manje od 0,05 posto, pa je potrebno više od tone biljke, ali svježe, nikako sušene, da bi se dobio kilogram eteričnog ulja.

Biljka besmrtnosti
Smilje mnogi nazivaju i “biljkom besmrtnosti” jer njen cvijet nakon branja ne vene, ne mijenja boju i dugo zadržava miris.

Pogodno je za rješavanje mnogih zdravstvenih i estetskih problema, pa se sve više koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Proizvodnja smilja je isplativa, pa Huremovići očekuju da se više poljoprivrednika opredijeli za proizvodnju kako bi se u Semberiji povećale površine pod ovom kulturom.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com

 





Komentara