ALEKSANDRA CVIJETINOVIĆ: U stvaranje KUD-a ''Pletenica'' uložili smo mnogo truda (foto,video)


Aleksandra Cvijetinović, KUD ''Pletenica''

KUD „Pletenica“ je nastao 2007. godine kao vrsta sekcije u školama. Ubrzo su odlučili da izvrše registraciju vođeni željom da pored folklora šire i druge vrste plesa. Međutim, ono što je bilo interesantno i što ih je iznenadilo je da se folklor jako brzo širio i napredovao, tako da su morali osnovati KUD kao posebnu jedinicu.

„S obzirom da sam ja folklorista od malih nogu, moj cilj i jeste bio folklor. Međutim, nisam znala kako će se sve to tačno razvijati. Sve je brzo napredovalo i KUD „Pletenica“ je nastao kao posebna grana i danas je to razvijeno društvo koje ima dosta grupa različitih uzrasta. Hvala Bogu i dalje se postepeno širimo“, rekla je za portal „Dešavanja u Bijeljini“ Aleksandra Cvijetinović, predsjednik KUD-a „Pletenica“.
 

„Pletenica“ radi sa djecom uzrasta od 4 godine i više godina. Cilj KUD-a „Pletenica“ je očuvanje identiteta i tradicije, ali i učenje članova tradicijama i običajima drugih naroda. Njihova je želja da uče djecu da bi oni ta znanja u budućnosti mogli da prenesu na svoju djecu i unuke.



„Diplomirani sam vaspitač, pedagog i imam iskustva u radu sa djecom. Biram saradnike koji ovo sve mogu da iznesu i koji imaju blisku vezu sa folklorom. U ovom momentu u „Pletenici“ pored dječijih grupa imamo i starije članove, ali i penzionere u rekreativnim grupama. Rekreativne grupe su grupe koje čine ljudi koji nikad nisu igrali, a žele da nauče igrati i samim tim ostaju u folkloru. Zaljube se u sve to, u to druženje, u taj smijeh i onda ta ekipa postaje veteranski folklor bez obzira što su bili ubijeđeni da nikad neće igrati. Sve se može kad se hoće“, iskrena je Cvijetinovićka.



Sistemski rad sa djecom je veoma bitan
U KUD-u „Pletenica“ već desetak godina imaju isti sistem – zapisuju tok svake probe i plan za sljedeću probu, jer, kako Cvijetinovićka kaže, sistemski rad sa djecom je veoma bitan.

„Mi u „Pletenici“ gajimo djecu kako je priroda podarila i kako treba da ide po nekom protokolu, a ne da se oni koriste maksimalno. Folklor nije balet, nije vrsta zaposlenja gdje će djeca poslije da se bave njim kao što je to slučaj npr. u Ukrajini i Rusiji, gdje se djeca školuju od prvog do osmog razreda i uče da igraju razne plesove. Kod nas je to već nešto drugo i smatram da djecu treba razvijati onako kako dolikuje, a ne da se oni sile na posebne korake. Mi sa djecom počinjemo da radimo orijentaciju u prostoru. Njima treba godina dana samo da osjete prostor gdje treba da se kreću, šta je centar, kako da koriste veliku, a kako malu binu, da imaju pravilno držanje tijela, da se ne plaše publike i slično. To su neke osnove koje djeci trebaju da bi se oslobodili, pa tek onda da počnu da uče neke ozbiljne korake“, objasnila je Cvijetinovićka.
 

Svaka njihova godina je bila novo iskustvo za njih. Svakom probom su učili šta djecu motiviše i na koji način će lakše prihvatiti folklorne koreografije.

„Djecu motiviše raznolikost. Kada radimo neku koreografiju, radimo je šest mjeseci do godinu dana. Oni je izvedu i poslije gaje tu koreografiju ili rade novu. Na umjetničkim rukovodiocima i koreografima  je veliki posao i mi smo toga svjesni. Djeca ne mogu biti savršena kada izađu na scenu, ali kada se pripremamo za takmičenje, to je već neka druga priča. Bitan segment u svemu tome je da djeca zavole folklor, da uče, da ih interesuje sve vezano za igre i običaje kojim ih učimo. Sva putovanja i druženja imaju veliki uticaj na razvoj djeteta“, rekla je Cvijetinovićka za portal „Dešavanja u Bijeljini“.



Danas, KUD „Pletenica“ u svom sastavu ima veliki broj djece podijeljenih u 13 grupa, a još dvije započinju sa radom.

„Pored djece, imamo i divne roditelje koji su na raspolaganju u svakom momentu. Mi smo neprofitna organizacija, nemamo sredstva i brinemo se sami o sebi, čime stvaramo veliku porodicu. Naši roditelji su spremni da pomognu, da naprave kolač, da učestvuju u humanitarnim akcijama, da pripomognu u momentima kada mi nismo u mogućnosti da nađemo neko rješenje. Tako da je danas „Pletenica“ velika. Mislim da ne treba pretjerivati, već držati nivo na kome će se raditi onako kako se zna i umije i, na prvom mjestu su nam djeca i njihov kvalitetan razvoj, pa sve ostalo“, istakla je Cvijetinovićka.

Neočekivana Grand pri nagrada u Ukrajini
Zajedno sa SKUD-om „Janja“ u februaru učestvovali su na festivalu u Ukrajini, gdje su osvojili veliku – Grand pri nagradu.

„Ukrajina nam je veliko iznenađenje. Otišli smo tamo sa prijateljima iz KUD-a „Janja“ da budemo gosti i da vidimo kako to izgleda. Uopšte nismo bili spremni u toj mjeri da idemo na takmičenje. Brzo smo sastavili koreografiju i otišli tamo da učestvujemo. Znali smo da nećemo pobijediti, jer već unaprijed znamo da tu učestvuju profesionalci, djeca koja idu u škole igre. Njihovi koreografi su školovani koreografi, ne umjetnički rukovodioci ili koreografi koji imaju dar za umjetnost. Žiri je bio sastavljen iz dvanaest koreografa narodne igre i baleta. Stvarno smo bili počastvovani i iznenađeni“, istakla je Cvijetinovićka i dodala da je KUD „Janja“ divna ekipa, koja ima divnog umjetničkog rukovodioca Svjetlana Ilića, ali i predsjednika Slavka Novakovića koji im omogućava sve što im je potrebno.

 

Cvijetinovićka smatra da je u svakom poslu potrebno da se temeljno radi i da se sve postepeno gradi.

„Od početka mi je bilo bitno da ekipa i društvo budu dobri. Da imam dobre saradnike koje nećemo mijenjati i, hvala Bogu, svi su tu, sve ove godine. Nismo se bazirali na nagrade, one su nam počele biti bitne možda posljednje tri godine. Bitne samo u onom momentu kada mi osjetimo da se ta nagrada može ostvariti, pa da onda idemo u tom pravcu. Nagrada je nešto što čini istoriju kulturno-umjetničkog društva, bez obzira kako mi to nazvali. Nagrada je nagrada, bez obzira gdje je osvojili. To znači da si se nekome dopao u tom momentu i to je velika stvar“, iskrena je Cvijetinovićka.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

 





Komentara