Da li će se političke partije u Bijeljini ODAZVATI MOLEBANU za odbranu prava SPC u Crnoj Gori?

Moleban će biti služen u srijedu, 15. januara, u Sabornom hramu rođenja Presvete Bogorodice sa početkom u 17.00 časova

U Bijeljini će sutra, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa zvorničko-tuzlanskog Fotija, biti služen moleban kao molitvena podrška u odbrani prava Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Moleban će biti služen u srijedu, 15. januara, u Sabornom hramu rođenja Presvete Bogorodice sa početkom u 17.00 časova.

Pored molitvenog skupa, biće organizovana i protestna šetnja do Trga kralja Petra Prvog Karađorđevića, na inicijativu Udruženja navijača Crvene Zvezde iz Bijeljine uz podršku Boračke organizacije Bijeljina, a uz blagoslov njegovog preosveštenstva episkopa zvorničko-tuzlanskog.

Politčke partije u Bijeljini, osim Pokreta za Bijeljinu se nisu javno oglašavale o učešću u molitvenom skupu i protestnoj šetnji i podršci odbrane svetinja od anticivilizacijskog zakona.

Da li će, i u kojoj mjeri političke partije odnosno političari u Bijeljini uzeti učešće u molitvenom skupu i šetnji za odbranu prava SPC u Crnoj Gori, vidjećemo sutra.

Učešće u navedenom događaju, u srijedu u Bijeljini uzeće Pokret za Bijeljinu, najmlađa politička partija u Bijeljini koja je jedina za sada javno najavila učešće na molebanu.

Iz Pokreta su poručili da braneći svetinje u Crnoj Gori brani se najvrednije blago SPC i pravoslavlja na ovim prostorima, kao i najstariji spomenici kulture i duhovnosti Srba, zaostavština prvih srpskih kraljeva Duklje i postojbina velikog župana Stefana Nemanje, Svetog Simeona Mirotočivog i djedovinu svetorodne loze Nemanjića.

“Braneći Crnu Goru od nepravde pokazujemo da ćemo braniti naš narod, crkvu i identitet i na svim drugim mjestima na kojima jesu, ili će biti, na udaru, posebno u Makedoniji i na Kosovu i Metohiji. Pokažimo da je Bijeljina dostojna svoje prošlosti i da stoji zajedno sa svom našom braćom i sestrama u nevolji”, poručili su iz Pokreta za Bijeljinu.

Činjenica da akteri na političkoj sceni Bijeljine ne pokazuju preveliko interesovanje da uzmu učešće u molitvenom skupu i protestnoj šetnji, mnogo govori o njihovoj empatiji prema pripadnicima vlastitog naroda i podnošenju dijela tereta i nepravde koja se na srpski narod obrušila donošenjem sramnog Zakona o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori.

Postavlja se i pitanje da li su akteri na našoj političkoj sceni uopšte sposobni da uoče ogroman značaj koji današnji trenutak ima za očuvanje srpskog kulturnog i duhovnog bića i identiteta,  a ako odemo i korak dalje u razmatranju ove situacije, ne možemo a da se, nažalost, ne zapitamo da li njih uopšte brine i boli trenutak u kojem se našao njihov narod, bez obzira na državu u kojoj taj narod živi.

Postavlja se i pitanje da li su naši političari svjesni svoje uloge i odgovornosti koju njihova uloga nosi u društvu koje ih je biralo - da oni koji obavljaju javne dužnosti imaju obavezu da stanu u odbranu skrnavljenja prava ljudi, njihovog duhovnog bića i identiteta srpskog naroda.

Koliki će stvarni efekti njihovog učešća u molitvenom skupu biti, kada je riječ o spornom pitanju manje je značajno u ovom slučaju, u odnosu na njihovu obavezu da budu uz svoj narod u ovom trenutku, pa čak i da budu najglasniji od svih, jer njihove funkcije nose i određene odgovornosti, a ne samo privilegije.

Ono što je evidentno da političari nisu uvijek pasivni i nemaju problem da budu aktivni, kada je riječ o crkvi, ali, čini se, samo onda kada oni procijene da im to odgovara i donosi određene poene. Naime, nemoguće je ne primjetiti da su njihove aktivnosti, kada je riječ o crkvi, naročito izražene u izbornim godinama, kada vlada opšte nadmetanje ko će biti kum, u kojoj crkvi i hramu.

Nažalost, kada je u pitanju odbrana pravoslavlja, sloboda vjere i borba protiv uzurpacije prava SPC, izgleda da naši političari nemaju dovoljno sluha. Zbog čega, to oni najbolje znaju.

 Zakon kojim se otimaju svetinje
U Skupštini Crne Gore 27. decembra, u usijanoj atmosferi, usvojen je Zakon o slobodi vjeroispovjetsi. Usvojeni Zakon izazvao je brojne kontroverze, najviše zbog troga što se njime praktično omogućava otimanje imovine SPC.

U Zakonu je nekoliko spornih činjenica, naročito ona koja podrazumijeva da sve vjerske zajednice moraju da dokažu da su prije 1918. godine bile vlasnici crkvene imovine, inače će im ista biti oduzeta.

Takođe se navodi da vjerski objekti koji su izgrađeni na teritoriji Crne Gore zajedničkim ulaganjima građana do decembra 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna baština Crne Gore, takođe su državna svojina.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
 
 



 





Komentara