NOVO SELO kod Bijeljine (foto)



Novo Selo
Njemački kolonisti su 1886. godine počeli graditi novo naselje u Semberiji, koje i danas zovu Novo Selo.


 
Preci semberskih Nijemaca, evangelista, doselili su se krajem 18. vijeka iz Baden - Virtemberga (Baden-Württemberg) u Srem, Banat i Bačku. Stotinu godina kasnije, na tri kilometra od Bijeljine, izgradili su jedno od tri naselja austrougarskih kolonista u sjeveroistočnoj BiH. Konrad Meng bio je jedan od osnivača Novog Sela.
Selo se u početku zvalo Franc Jozefsfeld (Franz Josefsfeld - Polje Franje Josipa), ali i Petrovo Polje, u čast kralja Petra Prvog Karađorđevića, te Šenborn (Schonborn), po prvom Hitlerovom padobrancu koji je 1941. ušao u selo. Naredbom njemačkih vlasti njegovi stanovnici 1942. su deportovani u Poljsku, a nakon rata njihovu imovinu Jugoslavija je konfiskovala. Ljudi su nestali, srušeno je groblje, ali, ostale su kuće i crkva, izgrađena 1913. (Evangelistička crkva u Novom Selu ). U Novom Selu osnovano je državno poljoprivredno dobro.

Kovač Fric Šumaher
Fridrih Šumaher (Friedrich Schumacher), bijeljinski kovač, bio je dokaz da ljudi cijene dobrotu koje je on imao na pretek. Bio je spoj njemačke culture i bosanskog šarma. Živio je 88 godina i svojim životom, ali i smrću, pokazao je šta spaja i ujedinjuje ljude.

Fridrih Šumaher

"Novo selo je imalo 420 numera (kuća), 2.220 živitelja (stanovnika.). To je sve bilo ušoreno, to je prava mala čaršija bila. Sve su imali što treba da imaju. Imali su crkvu, imali su svoju školu, svoju opštinu, svog predsjednika su imali. Imali su kafane, imali su sve moguće zanatlije koje postoje na svijetu", pričao je pred kraj života kovač Fric.

Njemački kolonisti
U Novom Selu, Franc Jozefsveldu, nekada su živjele porodice Kiršner (Kirschner), Bauer (Bauer), Šuart (Schuart), Mec (Metz), Devald (Dewald) i mnoge druge (Šumaher, Vazmer, Peterhans, Vinterfeld, Vanek, Miler, Abel, Buh).

Mila Stanojević, viši kustos u bijeljinskom Muzeju Semberije o njemačkim kolonistima govori da su divni ljudi koji čuvaju tradiciju i svoju kulturu i da se jako rado sjećaju prošlosti, svoje mladosti, svojih predaka i kako se nekada živjelo. Oni su potomci Nijemaca koji su bili zanatlije, ratari, a bili su, takođe, i obrazovani ljudi i trgovci koji su ostavili, zaista, veliki pečat našem gradu.



Ona ističe da ovaj kraj mnogo duguje njemačkim kolonistima i da su sa njima stigle prve poljoprivredne mašine, novi zanati, industrija, telefon, električna centrala, automobil, a da je već 1912. godine, iznad Bijeljine letio je privatni avion. Oni su izgradili prvu ciglanu, parni mlin, fabriku, banku, školu, hotel, kino, pozorište, park, riječnu luku, osnovali prvi orkestar, pjevačko društvo, pozorišnu trupu, sportski klub, dječiji vrtić…

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com



 





Komentara