Transplatacija matičnih ćelija nekada je jedini način da se oboljelima od rijetkih bolesti spasi život.
Korak prije transplatacije je pronalazak odgovarajućeg donora. Srbija i Hrvatska imaju registre donora, a nedavno je resorno ministartsvo Republike Srpske pokrenulo postupak kako bi potpisali sporazum sa Srbijom i time uspostavili naš registar donora.
Inicijativu je podržao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je rekao da se sistemski rješava svako pitanje važno za kvalitetniji život i zdravlje građana.
Tri godine borbe sa leukemijom, jedna transplatacija, hemoterapije, za Katarinu Trivić nisu bili razlog za odustajanje od puta ka izliječenju.
Sa vjerom i nadom u novog donora za drugu transplataciju matičnih ćelija čeka u bolnici u Sloveniji, jer prva sa srodnim donorom nije bila uspješna.
„Prije tri mjeseca tražili su mi donora ali niko nije bio podudaran pa sam ja pokrenula ‘peticiju’ za donora. Jer su meni rekli da donor može biti neko ko je sa naših krajeva, slične genetike, života načina ishrane“, rekla je Trivićeva, prenosi RTRS.
Katarinina „peticija“ na neki način bila je dodatni motiv za resorno ministarstvo da krene u proceduru pokretanja registra donora u Republici Srpskoj.
Dio opreme nabavili su prije dvije godine, a sada je plan da se potpiše sporazum sa Srbijom kako bi se mogli priključiti njihovom registru.
„To bi značilo da bi se uzorci za ispitivanje uzimali u Banjaluci, transportovali u Beograd gdje bi se radila nedostajuća analiza a onda bi se ti podaci unosili u regostar“, rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.
Koliko je važno imati bazu podataka donora govori priča Danijele Majstorović iz Banjaluke koja se sa opakom bolešću susrela prije godinu dana.
Uz trud i borbu ljekara iz Srbije brzo dobija donora i krajem oktobra u Univerzitetskom-kliničkom centaru u Beogradu uspješno je izvršena transplatacija matičnih ćelija.
„Unazad tri dana moje ćelije su počele rasti. Doktori kažu da sam školiski primjer oporavka. Jako je teško. Morate biti fokusirani na to što radite. Porodicu nisam vidjela od 13-og septembra ali su mi ove ćelije krenule praviti moje trombocite“, navela je Danijela Majstorović.
Donor može biti zdrava osoba od 18 do 40 godina života. Onog momenta kada se upišete na listu svjetskih donora, imate obaveze koje morate ispoštovati.
„Ako se priključite svjetskom registru donora, ako se utvrdi odgovarajuća koštana srž,vaša obaveza je da to morate dati bilo kome“, rekao je Šeranić.
Sa donorstvom se spasavaju mnogi ljudski životi, jer matične ćelije zdravog davaoca naseljavaju oboljelu koštanu srž i time počinju da proizvode zdrave, nove ćelije krvi. Dok se kod nas ne uspostavi registar donora,osoba koja ispunjava uslove, krv može donirati u Srbiji uz uslov da ima državljanstvo te zemlje. Jedna kapljica vaše krvi, oboljeloj osobi može spasiti život.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: atvbl.rs
