Najviše je govorio o pitanju državne imovine i transparentnosti izbornog procesa. Imao je i poruku za Milorada Dodika.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je odlučna u namjeri da podržava BiH onoliko dugo i intenzivno koliko je to potrebno. Vrlo je zadovoljan podrškom PIK koju je dobio.

– Saglasni smo oko toga nakon nekoliko sastanaka koje smo održali i iskoristio bih priliku da kažem da smo imali impresivnu podršku radu visokog predstavnika – ukazao je.

Kao jedno od važnih pitanje je istakao kako ponovo vratiti povjerenje birača u izborni sistem.

– Intrgritet izbornog procesa mora biti ojačan, a kada to kažem, znamo da je to predmet rasprava – da li je integritet bio na odgovarajućem nivou. To je jedan najvažnijih uslova na putu ka Evropskoj uniji – napomenuo je Šmit.

Nije zadovoljan što državne vlasti ni nakon dva pokušaja nisu usvojile prijedloge za poboljšanje integriteta izbornog procesa.

Među tim prijedlozima je bio i prijedlog bivše SDA državne parlamentarke Alme Čolo, a koji je utvrdila na osnovu konsultacija i sa Kancelarijom tzv. visokog predstavnika (OHR).

– Ako se vratimo na prijedlog Čolo, onda smo se mogli vratiti na “Aprilski paket” i stvari se od tada nisu toliko promijenile. Neka ponovo pokušaju. Pozitivno sam iznenađen da je bila spremnost da se radi na tome, što se odnosi i na SDA – dodaje.

Šmit je u nastavku govorio o pitanju državne imovine.

Poručio je da se mora usvojiti državni zakon kojim će se to regulisati, kako je izjavio, fer pristupom – da niko ne bude isključen.

Kako je naglasio, pomalo je iznenađen da se pitanje državne imovine povezuje sa nekim drugim temama.

– Govorim o imovini koja se može nalaziti bilo gdje, kao što je npr. sportska dvorana koja je nekada pripadala socijalističkoj Jugoslaviji i trebalo bi da bude jasno kome sada pripada – istakao je.

Podsjetio je da je BiH 2001. bila među republikama bivše Jugoslavije koje su potpisale sporazum o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije.

Govoreći o radu OHR stručne grupe za državnu imovinu, ponovio je da je njihov zadatak da utvrde prijedlog rješenja koje će razmatrati domaće vlasti.

Za njega je pitanje državne imovine tehničko pitanje. Tvrdi da, kako je rekao, nema puno tajni i radi se o onome što je otvoreno.

– Mislim da ih (ekspertsku grupu) trebamo ostaviti u njihovoj privatnosti, da rade i ako se dođe do odluka, onda treba ići u javnost. Grupa stručnjaka nije da donese odluke, već da ima prijedloge, sagleda stvar sa pravnog stanovišta, kao što se navodi u odlukama Ustavnog suda i da ima okvir za provođenje – kazao je.

Podijelio je i iskustvo rada po pitanju poljoprivrednog zemljišta na području bivše Istočne Njemačke.

– U sopstvenoj zemlji sam radio na raspodjeli poljoprivredne imovine u Istočnoj Njemačkoj. Našao sam način da svi dobiju ono što im je potrebno za njihovo funkcionisanje. U suštini vidimo da u skladu sa međunarodnim pravom, prvo se govori da pravo prvo polaže država, ali to ne spriječava da se nađe razuman način za kompromis oko toga šta kome pripada i šta ko može koristiti – mišljenja je Šmit.

Republika Srpska i Dodik

Tema njegovog obraćanja bila je i Republika Srpska. Poručio je da su secesionističke poruke neprihvatljive i da oni koji idu u tom pravcu se igraju, a oni koji se sa tim igraju se zapravo igraju sa budućnosti države te će trpiti velike posljedice međunarodne zajednice.

Za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika je napomenuo da ga ne prihvata kao visokog predstavnika, ali da ga sluša svaki dan.

– Siguran sam da prati sve što radim i neću mu dati na čast da zna koje korake poduzimam – dodaje.

Dotakao se i finansijske situacije u Republici Srpskoj, i naveo je da treba početi sumnjati u tvrdnje vlasti da nemaju finansijskih problema.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com