Prije deset godina velika potražnja na domaćem tržištu rada bila je, između ostalog, za službencima različitih profila, dok poslodavci danas uglavnom traže zanatlije i radnike u realnom sektoru.
Analiza portala Posao pokazuje da su u 2008. najtraženija zanimanja bila u prodaji, ugostiteljstvu i administraciji, dok je lani najveća ponuda vladala za radnicima u prodaji, proizvodnji i građevinarstvu.
Takođe, prije deset godina, među najtraženijim zanimanjima bili su i komercijalisti, diplomirani ekonomisti, računovođe, kreditni službenici, administrativni i radnici u državnoj službi, a u 2018. vozači, kuvari, električari.
Dakle, kako su tokom protekle decenije prolazile godine, potražnja za službenicima se smanjivala, dok je u sve većoj mjeri rastao interes poslodavaca za zanatlijama i radnicima iz realnog sektora.
Trgovina dominira
Erna Saljević, marketing i PR menadžer na portalu Posao, kaže da je primjetno da se sada manje traže administrativni radnici, koji su svakako potrebni u svakom sektoru, ali za kojima ne postoji rast potražnje.
– Potražnja za našim radnicima u inostranstvu je značajno doprinijela pomenutim promjenama na tržištu rada, jer su radnici u proizvodnji i u građevinarstvu među najtraženijima kada je riječ o potražnji iz inostranstva. Takođe, proizvodnja i građevinarstvo, koji spadaju u sekundarne privredne djelatnosti, u posljednjih 10 godina su doživjeli rast, pa se samim tim pojavila i veća potražnja za radnicima, dok su tercijalne djelatnosti kao što su trgovina i ugostiteljstvo i dalje značajno zastupljeni. Trgovina, zapravo, još dominira kada je u pitanju otvaranje novih radnih mjesta. Svakako treba pomenuti i neka zanimanja koja su takođe na listi najtraženijih u posljednjih deset godina, kao što su zanimanja u IT i sektoru izvozno orjentisanih poslovnih usluga (BPO). Oni takođe pokazuju rast potražnje za radnicima, ali ipak manji nego u drugim sektorima – ističe Saljevićeva.
– U prošloj godini najveći broj oglasa došao je iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke. S druge strane, tokom 2018. oglasi iz inostranstva su bili rijetkost, pa je tako i broj prijava bio daleko manji – naglašava Saljevićeva.
Najveći broj prijava za rad u inostranstvu lani je bio u kategorijama: elektrotehnika i mašinstvo, turizam i ugostiteljstvo, komercijala i prodaja, građevinarstvo i proizvodnja.
Istraživanjem obilnosti radne snage koje je portal Posao sproveo u saradnji sa najvećom svjetskom grupom portala The Networks i konsultanskom kućom The Boston Consulting Group, pokazalo je da je 80 odsto ljudi spremno otići iz BiH.
Osnovni razlozi su bolji životni standard, ekonomska nesigurnost u zemlji u kojoj žive, bolja plata. Za naše ljude najtraktivnije su evropske zemlje – Njemačka, Austrija, Švajcarska, Švedska i Norveška.
Analiza
Podsjetimo, rezultati Analize o položaju i potrebama mladih, koju je ranije objavio Institut za razvoj mladih KULT, od završetka rata do 2013. BiH je napustilo oko 150.000 mladih.
Nakon toga, u inostranstvo sve masovnije idu cijele porodice, a analize nevladinog sektora pokazuju da je u 2016. i 2017. BiH napustilo oko 80.000 ljudi, a za samo 6 mjeseci ove godine čak 30.000 građana, mahom mlađih ljudi.
Iz agencija koje posreduju u zapošljavanju naših ljudi u inostranstvu kažu da će, novim zakonom koji će na snagu stupiti početkom 2020, Njemačka dobiti useljenički status poput Kanade, što znači da će svaki kvalifikovani i visokokvalifikovani radnik, bez obzira da li se nalazi na listi deficitarnih zanimanja u Njemačkoj, imati mogućnost da konkuriše za termin u ambasadi.
Iz ovih agencija poručuju da najmanje šanse za posao u ovoj državi imaju naši pravnici, ekonomisti, novinari, dok zanatlije prolaze najbolje.
Otvaranje pogona povećava potražnju
U banjalučkoj agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“ takođe kažu da je sve masovniji odlazak naših radnika u inostranstvo u dobroj mjeri promijenio prilike na domaćem tržištu rada.
Miroslav Vukajlović, direktor ove agencije, ističe da potražnju za zaposlenima u BiH, prije svega u metalskom, te sektoru proizvodnje odjeće i obuće, povećava i otvaranje novih pogona, odnosno radnih mjesta.
– Naravno da su svakom preduzeću, bez obzira kako ono bilo organizovano, potrebni i administrativni radnici, ali je očigledno da je potražnja za njima kudikamo bila veća ranije nego sada – kaže on.
Izvor: srpskainfo.com