SKRIVANJE SRPSKIH ŽRTAVA I ETNIČKOG ČIŠĆENJA SRBA

U Tuzli i cijeloj BiH i dalje traju kontinuirani pokušaji revizije istorije kroz udžbenike u Federaciji u kojima nema činjenica o 3.265 Srba ubijenih na području Srebrenice i Podrinja, 6.593 ubijenih Srba na području predratne tuzlanske regije, o zločinu i ubistvu 54 nenaoružana pripadnika JNA na Brčanskoj malti, ni etničkom čišćenju 85.000 Srba sa područja Tuzlanske regije, upozoravaju iz Zavičajnog udruženja Tuzlaka u Bijeljini.
 
"Veoma je važno da mlade generacije dobiju odgovore i na ova pitanja, da bi imali potpunu sliku o bližoj i daljoj prošlosti Tuzle i BiH", ističu za Srnu u ovom udruženju.

Reagujući na najave da će se od naredne godine u osnovnim školama na području Tuzlanskog kantona u FBiH u udžbenicima istorije prvi put naći i "činjenice o `genocidu` u Srebrenici i stradanjima tokom agresije širom BiH", Srbi protjerani sa područja Tuzle ukazuju da je riječ o kontinuiranim pokušajima revizije istorije i stvaranju iskrivljene slike o događajima u BiH i na području Tuzle u periodu 1992-1995. godine.

"Da li će u tim udžbenicima i nastavi biti predstavljene činjenice o 3.265 Srba, većinom civila, ubijenih na području Srebrenice i Podrinja u periodu od 1992-1995? Da li su i to žrtve genocida i agresije? Jer, ako se rat u BiH karakteriše kao `agresija`, onda se i ove žrtve, kao državljani BiH, moraju računati kao žrtve nečije agresije. Ko su bili agresori koji su ubili više od 3.000 Srba u Podrinju", postavljaju javno pitanje predstavnici protjeranih Srba.

Pitanje je za tuzlansku vlast i cjelokupnu javnost da li će u tim udžbenicima biti predstavljene činjenice o zločinu nad Tuzlanskom kolonom na Brčanskoj malti, kada su agresori ubili 54 nenaoružana pripadnika JNA, od kojih su 52 bili državljani BiH.

"Da li će biti predstavljene činjenice o etničkom čišćenju Srba na području Tuzlanske regije, odakle su agresori protjerali oko 85.000 Srba", pitaju nadležne u Tuzlanskom kantonu protjerani Srbi koji su život nakon rata nastavili u Republici Srpskoj.

U reagovanju Zavičajnog udruženja Tuzlaka u Bijeljini se navodi da je po popisu stanovništva 1991. godine na području današnjeg Tuzlanskog kantona živjelo je 83.177 Srba ili 17,16 odsto, i 34.198 Jugoslovena ili 7,06 odsto, a kao Jugosloveni su se najvećim dijelom izjašnjavali etnički Srbi.

Prema popisu 2013. godine, na ovom području živi samo 6.804 Srba ili 1,6 odsto, i bez Jugoslovena.

"Gdje su nestali ti ljudi", pitaju protjerani Srbi nadležne u FBiH, navodeći činjenicu o 6.593 ubijenih Srba na području predratne tuzlanske regije tokom rata 1992-1995. godine.

Uz javno pitanje – koji su agresori ubili ove žrtve i da li se i to treba okarakterisati kao genocid, ističu da postoje svjedoci koji mogu da govore o tom genocidu.

"Da li će u udžbenicima i nastavi biti predstavljene činjenice o ranijim genocidima, zločinima i agresijama na području Tuzle, kao što je genocid NDH nad srpskim narodom tuzlanske regije i cijele BiH 1941-1945. godine, stradanje Srba tuzlanske regije u koncentracionom logoru Jasenovac, agresija i zločini Handžar divizije i Hadžiefendićeve legije nad Srbima u Tuzli i okolini u Drugom svjetskom ratu, zločini `Šuckora` nad Srbima tuzlanske regije i širom BiH u Prvom svjetskom ratu. Ko su ubice tih ljudi", upućuju javno pitanje iz Zavičajnog udruženja Tuzlaka u Bijeljini.
 
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srna.rs