Selo sa najviše spomenika – Glogovac kod Bijeljine

Datum:

Share post:

Glogovac se nalazi na oko 4,2 km vazdušne udaljenosti od Bijeljine, na putu prema Janji. Njegovim sjeverozapadnim dijelom protiče riječica Glogovac. Selo broji oko 160 kuća i sada ima manje stanovnika nego prema popisu 1991. godine. Njegovu istoriju su, nažalost u XX vijeku najviše su obilježila stradanja, svirepa ubistva mještana koja su počinile ustaške i SS snage za vrijeme II svjetskog rata. Dio žrtava nastao je i u borbama četnika I partizana. Brojni stanovnici ovog sela postali su žrtve ustaških logora. Neki su strijeljani ispred svojih porodičnih kuća.

“Meni su pričali, sjećam se, kako su došle ustaše iz Janje, jednog dana dok su vršalice radile. Pokupili su dosta ljudi po selu. Nikada se više niko od njih nije vratio…”, kaže Cvijetin Spasojević, predsjednik Mjesne zajednice Glogovac.

Žrtvama Drugog svjetskog rata podignut je spomenik. Pored ovog, u centru sela su još dva spomenika. Glogovčani su među prvima stali na branik otadžbine, pa je središnji posvećen žrtvama proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata. Кada je podignuto ovo spomen obilježja, mještani su riješili na isti način da se oduže onima koji su izginuli od partizanske ruke, pripadnicima Ravnogorskog pokreta. Zato se za ovo selo kaže da je pomirilo četnike i partizane.

“Posle 1945. godine ušle u selo su partizanske jedinice. Dvojica na ovom spomeniku su mi stričevi, dvojica djedovi,” kaže mještanin, Momčilo Gospavić.

TESTNA REKLAMA

Osnovnu školu, koja je izgrađena 1949. godine pohađaju učenici do petog razreda. Nekada su učionice bile pune, u dvije smjene, a danas, kada je škola renovirana i sa centralnim grijanjem, po 5, 6 je učenika u odjeljenju. U selu je u toku Drugog svjetskog rata bio aktivan i Antifašistički pokret žena, kojem je u selu takođe podignut spomenik. Spomen obilježje je niklo i na nekadašnjem mjestu gdje su se obavljala krštenja, kada nije bilo crkava u blizini.

“Jedan od prvih sastanaka Antifašističkog pokreta žena, na kojem je bio prisutan i Rodoljub Čolaković, održan je u selu. Na tom mjestu je poignut spomenik”, dodaje Spasojević.

Glogovac ima i svoje istoimeno КUD, i dva fudbalska kluba FК Glogovac I FК Mladen Perić, lovačku sekciju i dom, kao i stadion. Počelo se sa izgradnjom novog Doma kulture, stari je srušen. 

“A kako je nekada bilo živo u tom Domu kulture… Sve se tu dešavalo, sve što je važno… Čuven je i veliki i naš vašar, na Savindan, sva okolna sela bi se tada sjatila kod nas”, kaže predsjednik Mjesne zajednice.

Skica austrijskog kartografa iz 1718. godine. pokazuje da je u to doba Glogovac bio pod šumom. Glavnu ulogu u tadašnjem ponovnom naseljavanju Semberije odigrali su novi bijeljinski begovi, koji su od sultana tu dobili zemljišne posjede kao nagradu za lične zasluge u proteklim ratovima. Velike migracije stanovnika desile su se sredinom 19. vijeka, kada su na ovo područje doselili stanovnici iz Crne Gore i Hercegovine, u potrazi za zemljištem koje je pogodno za razvoj vinogradarstva. Do komasacije, nakon Drugog svjetskog rata, u Glogovcu su postojali vinogradi starosti vise od 150 godina, na pet razlicitih lokacija. 

“Naše groblje u Glogovcu nam je dao beg. Zvao se Mehmed, pa se brdo zove Mehmedovo brdo. Sad, ko ostari prijetimo mu, malo I u šali – Ići ćeš ti na Mehmedovo brdo! Posle rata je došao neki crnogorac koji je zadrugu i vinograd proglasio nerentabilnim i sve rasutrio i raskrčio. Кažu da je to grožđe bilo najbolje, i ja imam jednu lozu kod sebe, jedan čovjek još dvije koje je ukrao! I to je sve što je ostalo od čuvenih vinograda”, kaže sa sjetom Spasojević.

Ovo selo i priča o vinogradima, poslužila je kao inspiracija advokatu I književniku iz Bijeljine, Ognjenu Avlijašu da napiše djelo “Vinograd Mehmed-bega”.

Na brojnim lokalitetima u selu pronađeni su artefakti iz rimskog i vizantijskog perioda (rimske građevine, bunari, grnčarija, i sl.). Ovaj kraj je predstavljao i prvi obod Panonskog mora. 

“U Glogovcu žutan trava raste”, ženska je pjesma majevičkog područja koja se pjeva utroje, a koja je prema legendi nastala tako što je jedna nevjesta rodom sa Majevice oplakivala svog muža, koji je nastradao u Glogovcu, strijeljan na svom kućnom pragu. U pjesmi dominira motiv tuge, žaljenja, i straha, i spada u kulturnu baštinu Republike Srpske.

“Mogu ja vama reći da je Glogovac najljepši dio Semberije, nismo daleko od Bijeljine, malo smo na brdu, nema poplave. Ako mi poplavimo, otišlo bi sve do Beograda. Ljudi čak dolaze iz Sarajeva, sa Romanije i grade vikendice ovdje, ima perspektivu ovaj kraj”, s ponosom ističe mještanin Momčilo Gospavić.

Iako je prirodni priraštaj negativan, mnogo mještana se odselilo, a mladih ima malo, u poslednjih nekoliko godina, postoji trend izgradnje vikend naselja u ovom selu, koje ima zaista lijep krajolik, pa se stiče utisak moguće održivosti sela i u narednom periodu.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: rtvbn.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

spot_img

POVEZANE VIJESTI

JANKOVIĆ, OŠ DVOROVI: „Podijeli radost, znanje, ljubav“.

Tokom ove sedmice u školi u Dvorovima obilježava se Dječija nedjelja pod sloganom ,,Podijeli radost, znanje, ljubav“. Kroz različite...

Zoran Adžić preko menadžmenta Arene Gradiška ucjenjuje klubove kako bi zabranio prenos Micro mreži

Velika prašina se podigila kada je gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, pokušao zabraniti Micro mreži da prenosi sportske događaje...

STRUČNI UGAO: Izgradnja malih hidroelektrana na kanalskom sistemu u Semberiji

Osnovnu kanalsku mrežu na području Semberije čine primarni kanali: Glavni obodni kanal (GOK), Majevički obodni kanal (MOK) i...

Evropski parlament donio odluku: Uvodi se jedinstven punjač za mobilne uređaje

Evropski parlament usvojio je danas pravila o uvođenju jedinstvenog porta za punjenje mobilnih telefona, tablet uređaja i kamera...