Ako Srpska ne dobije zakon o zaštiti ćirilice i savjet za srpski jezik, sudbina ovog pisma i jezika više je nego izvjesna, a put od odumiranja do umiranja ćirilice nije dugačak, upozoravaju stručnjaci.
Objašnjavaju da je ćirilica danas dvostruko ugrožena – najprije upotrebno, i to u mas-medijima, koji imaju najveći uticaj.
– Danas ima toliko novina i televizijskih kanala, a već na prvi pogled jasno je kakav je saodnos upotrebe ćirilice i latinice. Pogledajte, uz to, koliko latinice, a koliko ćirilice ima u reklamama, na bilbordima, u nazivima preduzeća, firmi, hotela, restorana… Rezultat je gotovo katastrofalan po ćirilicu – poručuje za Srpskainfo redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu i Filozofskog fakulteta u Palama Miloš Kovačević.
Naglašava da je, možda, drugi tip ugroženosti ćirilice još kobniji za nju i njenu sudbinu, a to je njen “status” u svijesti samih Srba.
– Veliki broj Srba, ako već nije izgubio, počinje da gubi svijest o ćirilici kao jednoj od najbitnijih srpskih nacionalnih karakteristika. A glavni nosioci takve “svijesti” su predstavnici dijela srpske “intelektualne elite”, koji naglašeno iskazuje težnju za samoporicanje nacionalnog identiteta i srpskih kulturnih vrijednosti iz prošlosti. Oni bi da nametnu, kao jedino ispravnu, svijest o novom tipu Srba, o takozvanim “Evro-Srbima” – kaže Kovačević.
Prema njegovim riječima, od tih antićiriličara još su opasniji političari koji su prikriveni antićiriličari.
– To su oni srpski političari koji ni prostom neće da mrdnu za zaštitu ćirilice, a čitav njihov doprinos očuvanju ćirilice po pravilu se svodi ili na deklarativnu podršku ovom pismu ili na indiferentan odnos prema njegovom statusu. Među vodećim srpskim političarima veoma su rijetki oni koji iskaču iz ovih kategorija – smatra Kovačević, poručivši da je na pragu i utapanja srpskog jezika u “bosanski”, kao zemaljski jezik.
Ugledni lingvista Milorad Telebak kaže da su Srbi, kako bi drugima dokazali da ne teže hegemoniji, žrtvovali mnoge svoje nacionalne interese.
– Odricali smo se svega svoga – i u nacionalom, i u kulturnom, i u privrednom pogledu. Zato ćirilica danas i jeste marginalizovana na cijelom srpskom jezičkom prostoru, dok latinicom pišemo sve – kaže Telebak.
Nužna posebna briga
Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić nedavno je izjavila da srpski jezik i ćirilično pismo moraju uživati posebnu brigu i zaštitu svih, jer predstavljaju osnov srpskog nacionalnog identiteta.
– Planiramo da okupimo relevantne institucije, istaknute lingviste i intelektualce da bismo došli do najboljeg rješenja. Krajem marta održaćemo forum o zaštiti ćirilice. Srbija radi na izmjenama i dopunama zakona o zaštiti ćirilice u javnoj upotrebi. Jedna od ideja je da javne ustanove i preduzeća koriste maksimalno ćirilicu – poručila je Trivićeva.
Izvor: blic.rs