Direktni efekti rudarskih operacija na području Lopara odraziće se na 4.000 do 6.000 radnika, odnosno značajno će uvećati budžete ovog broja porodica, procjenjuje Vladimir Rudić, direktor kompanije ARCORE, podružnice švajcarskog akcionarskog društva ARCORE AG.
On podsjeća da je ARCORE na području ove lokalne zajednice izveo detaljna geološka istraživanja u punom kapacitetu, ulažući direktno u terenska istraživanja više od 10 miliona KM, a u cjelokupni razvoj projekta značajno više.
Rudić naglašava da je fokus bio na litijumu i boru, te ističe da su došli do pouzdanih rezultata da će u procesu ekstrakcije rude dominantno, u kvantitativnom smislu, preovladavati magnezijum i kalijum, a potom i litijum i bor.
Rudić napominje da švajcarski ARCORE ima za cilj da sirovine iskopava na ekološki i društveno odgovoran način, te dodaje da su za radove na ovom projektu zadužene vodeće svjetske kompanije, uključujući i CSA Global, koja je dio ERM grupe, najveće svjetske konsultantske firme koja se fokusira isključivo na tehničku i održivu izvodljivost projekata ove vrste.
NN: Kakve će ekonomske efekte donijeti rudarske operacije u Loparama?
RUDIĆ: Ima ih više. Prvo, zakonom su propisane direktne naknade za korištenje mineralnog resursa u formi koncesionih naknada – jednokratnih i godišnjih. Koncesiona naknada za korištenje mineralnog resursa za metalične mineralne sirovine je propisana u iznosu od pet odsto prihoda iz obavljanja koncesione djelatnosti, na godišnjem nivou i ona će, prema prognozama, iznositi između 20 miliona i 40 miliona KM godišnje. Takođe, jednokratna naknada za dodjelu prava se obračunava u iznosu od 0,5 odsto na predviđena kapitalna ulaganja i očekujemo da će ona iznositi nešto više od pet miliona KM jednokratno. Drugi aspekt je vjerovatno važniji od prvog, a odnosi se na indirektne uticaje tih rudarskih operacija na Lopare prije svega, a potom na Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. Ovaj aspekt je od izuzetnog značaja za rast privredne aktivnosti, posebno imajući u vidu izuzetno veliki stepen zavisnosti rudnika u odnosu na lokalne i regionalne lance snabdijevanja.
NN: Šta to konkretno znači?
RUDIĆ: Prema prognozama, plan je da se, direktno, u procesu proizvodnje, zaposli oko 1.000 radnika. S obzirom na to da se radi o visokotehnološkim procesima, govorimo i o visokim primanjima za ove vrste poslova, veliki dio njih zahtijeva viši stepen kvalifikacije. Istovremeno prognoziramo, na bazi prosjeka u svijetu za ovakve vidove operacija, da će indirektno biti angažovano između 3.000 i 5.000 radnika. Otvaraće se radna mjesta koja će se generisati kroz “outsourcing” usluge – usluge servisa i održavanja, transportne usluge, usluge obezbjeđenja, snabdijevanje hranom, snabdijevanje različitom robom i mnoge druge. Dakle, možemo reći da će direktni efekti rudarskih operacija da se odraze na 4.000 do 6.000 radnika, odnosno značajno uvećanih porodičnih budžeta ovog broja porodica. Svakako, ne smijemo zanemariti ni davanja po osnovu poreza i doprinosa koji će uticati na značajno uvećanje budžeta, prije svega Lopara za nekoliko puta, iz koncesionih naknada i opštinskih poreza, ali i Srpske u konačnici. Takođe, prihodi državnih budžeta će se značajno uvećati. Osim toga, posredni efekti ovih rudarskih aktivnosti, kroz afirmaciju stranih ulaganja, indirektno će uticati na poboljšanje kako kreditnog rejtinga, tako i investicione klime i promocije stranih direktnih ulaganja u cjelosti.
NN: Da li možete garantovati da će svi radovi, koje najavljujete, biti izvođeni po najmodernijim ekološkim standardima?
RUDIĆ: Odgovor je nedvosmisleno i veliko “da”. Možemo garantovati da će to biti realizovano odgovorno, održivo i rudarstvo prema najvišim ekološkim standardima, prije svega sa fokusom na očuvanje životne sredine i sociološkim aspektom iz te perspektive. Naš proces eksploatacije će biti isti kao i oni koji se koriste na sjeveru Evrope. Moram da napomenem da smo, s ciljem da iskoristimo sve ekonomski potencijalne elemente, u ogromnoj mjeri smanjili količinu jalovine. Magnezijum i litijum su ključni metali za realizaciju ekološke tranzicije, dok je kalijum đubrivo neophodno u poljoprivredi. Pazite, tri od četiri elementa koja će izlaziti iz naše proizvodnje se nalaze na listi kritičnih mineralnih sirovina EU, te ćemo na ovaj način postati dominantni i veliki snabdjevač evropskog kontinenta ovim metalima.
NN: Možete li nam objasniti kako ti proizvodni procesi izgledaju u praksi?
RUDIĆ: Naravno. Koristićemo zatvorene krugove cirkulacije vode u pogonima, eliminišući njeno oslobađanje u prirodu. Bitno je napomenuti i da naša ruda ne sadrži teške metale arsen, živu i olovo, te je manje zahtjevan proces skladištenja i zbrinjavanja jalovine. Možemo zaključiti da ćemo vrlo efikasno upravljati ESG procesima, sa posebnim fokusom na zaštitu zdravlja ljudi, primjenjujući najsavremenije tehnologije, razvijene u zadnjih nekoliko godina.
NN: Spomenuli ste vodu, ali šta će biti sa zemljom, vazduhom? Možete li nam ono što slijedi u Loparama uporediti sa projektom “Jadar”?
RUDIĆ: Pazite, mineral koji nosi našu rudu je sirlezit i nalazi se u glinovitom okruženju. To traži poseban tretman kada je u pitanju tehnologija prerade. Prema informacijama koje su javno dostupne, radi se o drugačijem tipu ležišta u odnosu na Jadar. U osnovi ne postoje “konvencionalne metode”, već širok spektar tehničkih opcija za vađenje minerala iz rude. Naime, sam proces ekstrakcije će se izvoditi prema namjenski razvijenoj tehnologiji, konkretno za ovo ležište, sa posebnom pažnjom na ekološki održivo rudarstvo. Ovim putem negiram bilo kakve optužbe tog tipa da će doći do zagađenja vode, vazduha, zemljišta, odnosno da će uticati na negativan način na život u Loparama. Kao što sam već naveo, tehnologija prerade će se vršiti u zatvorenom sistemu, koji podrazumijeva korištenje vode i određenih suplemenata za izdvajanje ovih sirovina striktno smanjujući emisije i imisije kroz korištenje zatvorenih krugova i sistema filtera. U zatvorenom sistemu će se jednom dopunom tehničke vode vršiti prerada bez daljeg ispuštanja vode u okruženje. To je prvi i najbitniji segment kad je u pitanju tretman vodom. Novi ciklusi prerade biće vršeni uz reciklažu postojeće vode, koja je već u prvom ciklusu korištena, a dopuna će se raditi tehničkom vodom u slučajevima kada ona bude potrebna.
NN: Koliko je važno ovo nalazište u evropskim okvirima?
RUDIĆ: Projekat ARCORE-Lopare spada u vrh evropskog lanca snabdijevanja kada je u pitanju zelena tranzicija. Neophodno je naglasiti da nema zelene tranzicije bez metala koji će se proizvoditi i u Loparama. Primjenjujući posljednje standarde u preradi rude, možemo konstatovati da je ovaj projekat otvorio nove perspektive razvoja ovog dijela BiH, sa akcentom na bazične industrije koje su kroz istoriju, a naročito danas, bile generator razvoja i opstanka ljudi na ovim prostorima.
NN: Kako je, uopšte, kompanija ARCORE postala dio ovog projekta?
RUDIĆ: Aplicirali smo za ishodovanje rješenja o odobrenju detaljnih geoloških istraživanja, i njega je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, kao jedina nadležna institucija za ovaj postupak. Nakon toga, uspješno smo završili sve istražne radove na otkrivanju nalazišta minerala u regiji Lopara, a sve to smo, naglašavam, uradili uz striktno poštovanje zakonske regulative i u skladu sa najvišim geološkim i ekološkim standardima, kako na lokalnom, tako i međunarodnom nivou. Početkom godine smo postupak istraživanja i utvrđivanje rezervi zaokružili izradom Elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi na ležištu Lopare, koje su u predviđenom postupku potvrđene od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, izdavanjem rješenja o potvrdi rezervi navedenih mineralnih sirovina. Dakle, sav postupak je sproveden prema najvišim geološkim i ekološkim standardima. Na ovaj način smo pokazali opredjeljenje, zajedno sa lokalnom zajednicom, ka održivom i odgovornom razvoju ovog istraživačkog projekta. Kao rezultat svega toga, ispunili smo uslove za podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije za korištenje ovog evropskog nalazišta mineralnih sirovina. Naglašavam, ARCORE AG je međunarodno aktivna rudarska kompanija, organizovana kao akcionarsko društvo, sa sjedištem u švajcarskom gradu Cugu i specijalizovana je za razvoj identifikovanih mineralnih nalazišta u jugoistočnoj Evropi. Želio bih da istaknem da su u istraživanju ležišta i razvoju projekta učestvovale i brojne druge vodeće renomirane kompanije i institucije iz Evrope, SAD i Australije. Evropske institucije, kao što su European Raw Materials Alliance (ERMA), EIT Raw Materials i European Lithium Institute (ELI) prepoznaju važnost ovog projekta za cijeli kontinent i snažno ga podržavaju. Dakle, ARCORE je posvećen konceptu odgovornog rudarenja i održivom generisanju vrijednosti za regiju Lopare, Republiku Srpsku, Bosnu i Hercegovinu i Evropu. U tom kontekstu, posebno me raduje što projektom Lopare obezbjeđujemo bitan faktor prosperiteta za cijelu regiju.
NN: Dakle, Vi tvrdite da će sve biti rađeno na striktno ekološki prihvatljiv način?
RUDIĆ: Tako je. Ciljevi ARCORE-a su čvrsto utemeljeni kroz maksimalno ekološki prihvatljivu ekstrakciju resursa. Naš plan je obezbjeđenje visokog doprinosa ekonomskom i društvenom razvoju stanovništva Lopara i cijelog regiona, sa minimalnim ekološkim uticajem na ljude, faunu i floru. Ovo je podržano i garantovano kroz tri okvira u postupanju kompanije. Kao prvo, ARCORE je angažovao međunarodnu kompaniju ERM da izvrši sveobuhvatnu studiju (ESIA “Environmental and Social Impact Assessment” = Procjena uticaja na životnu sredinu i društvo u cjelosti). To obuhvata sve ekološke i društvene aspekte, a u obzir uzima i sve nacionalne, međunarodne i EU smjernice o ekološki i društveno odgovornom rudarstvu. Tu se propisuju i konkretni koraci za djelovanje po svim ekološkim i društveno relevantnim aspektima (takođe u vezi sa kasnijom renaturacijom, odnosno rekultivacijom). Ovi prijedlozi za djelovanje se takođe transparentno raspravljaju i dogovaraju sa lokalnom javnošću i institucijama uključenim u projekat. Drugo, ARCORE je u bliskoj koordinaciji sa relevantnim institucijama EU i obezbjeđuje savjete od ERMA (Evropske alijanse za sirovine) fokusirajući se na pitanja životne sredine, jer ARCORE želi da doprinese snabdijevanju EU važnim sirovinama. I, treće, svi evropski industrijski kupci moraju poštovati zakone o lancu snabdijevanja, koji predviđaju usklađenost sa strogim ekološkim i društvenim zahtjevima. Kompanije stoga sada imaju vrlo stroga pravila nabavke sirovina. Dakle, ARCORE ne bi mogao da snabdijeva tržište EU bez poštovanja ovih pravila (uključujući princip sljedivosti). Ovi okvirni uslovi osiguravaju usklađenost sa najstrožim ekološkim propisima, uz ARCORE-ovu vlastitu posvećenost i stalnu transparentnost (od početka) prema cjelokupnoj javnosti i vlastima.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: nezavisne.com