Odgovor na to pitanje glasi: Program reformi ne prejudicira članstvo u NATO, a odluke će donositi institucije BiH, Predsjedništvo i Parlamentarna skupština BiH.
– Sve aktivnosti su u skladu sa prijašnjim odlukama Predsjedništva, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH – navodi se u dokumetu Program reformi koga je Predsjedništvo BiH usvojilo 19. novembra i koji je sve do juče bio tajna.
Dokument je podijeljen u 5 poglavlja: politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanje resursa, bezbjednosna i pravna pitanja. Međutim, zbog političke situacije u BiH, fokus je oduvijek na dijelu koji govori o odnosima sa NATO, koji su uspostavljeni još 2006. potpisivanjem Partnerstva za mir, oblika saradnje osmišljenog za zemlje koje nisu članice.
Da bi građani BiH podržali partnerstvo s NATO, Predsjedništvo je u Programu reformi obećalo da će BiH napraviti strategiju komunikacije sa javnim mnjenjem, kojom će ubjeđivati javnost da je saradnja dobar potez. Takođe, u planu je saradnja s NATO i u drugim oblastima, poput zaštite životne sredine ili u njihovom programu „Naukom za mir i bezbjednost“.
– Osnovni principi i ciljevi bezbjednosne politike BiH zasnovani su na Bezbjednosnoj politici BiH iz 2006. i postaju nepromijenjeni. Aktivno učeće u regionalnim, evropskim i evroatlanskim procesima, posebno u EU i NATO, spoljnopolitički su i bezbjednosni ciljevi BiH – piše u Programu refirmi oko koga se diže prašina već sedmicama, jer ga Predsjedništvo zvanično još nije objavilo.
Bez obzira što se RS protivi knjiženju vojne imovine na BiH, u ovom dokumentu piše da se „knjiženje perspektivnih vojnih lokacija nastavlja“. Ističe se da je trenutno izdvajanje za Oružane snage BiH u iznosu od jedan odsto BDP ograničavajući faktor, zbog čega je podrška partnerskih zemalja od velike važnosti za opremanje OS.
Između ostalog, BiH je obećala da će nastaviti „visok nivo saradnje“ sa tzv. Haškim tribunalom, odnosno sa njegovim nasljednikom, Međunarodnim rezidencijalnim mehanizmom. Podsjećamo, političko rukovodstvo u Srpskoj je do sada zauzimalo stav da je Haški tribunal antisrpski.
U dijelu koji govori o upravljanju krizama i vanrednim situacijama podsjeća da se da BiH ima zakonsku obavezu da Savjet ministara BiH treba da uspostavi mješovitu specijalizovanu jedinicu za zaštitu i spasavanje na nivou BiH.
pravde BiH, Ustavni sud BiH, Sud, Tužilaštvo i VSTS BiH. Ovaj pasus bi mogao da izazove veliku raspravu na posebnoj
sjednici NS RS u ponedjeljak po dva osnova – u SNSD su mnogo puta govorili da BiH nije država, a pravosudne institucije
BiH, koje sada priznaju za državne, odavno su na meti kritika. U posljednjim zaključcima NSRS čak se govorilo o njihovom ukidanju.
Ali ono što je činjenica, kao ciljevi u oblasti reforme sektora pravde navedeni su formiranje apelacionog suda BiH, smanjenje broja neriješenih predmeta, otvoreniji odnos pravosuđa prema javnosti. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala su prioriteti BiH i u Pogramu reformi, kao i borba protiv terorizma, gdje se prvi put pominje mogućnost razvoja „privatno-javnih partnerstava“.
Predsjedništvo je obećalo da će ojačati saradnju sa susjedima, što uključuje i rješavanje otvorenih pitanja. BiH se obavezala da će raditi na zaštiti ljudskih prava, posebno na Rezoluciji SB UN 1325, koja govori o većoj zastupljenosti žena u sferama države i društva.
– Potrebno je garantovati nezavisnost medija i slobodu govora, odgovarajućim zakonima i propisima i veći pristup javnim informacijama, osim zaštićenim ili tajnim – piše, između ostalog, u Programu reformi koji je Srpskainfo juče objavila prva u BiH.
U ponedjeljak zasijedaju oba parlamenta
Na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Kolegijum Narodne skupštine je za ponedjeljak u 17 časova zakazao posebnu sjednicu parlamenta, na kojoj će biri razmatran Program reformi BiH i prateći dokumenti.
Isti dan, u Sarajevu će zasijedati i Predstavnički dom BiH, koji bi trebalo da imenuje Savjet ministara BiH.
Prema dogovoru iz Predsjedništva BiH, dan nakon imenovanja predsjedavajućeg i ministara, Program reformi se šalje u sjedište NATO u Brisel. Međutim, predsjedavajući Zoran Tegeltija još nije iz SIPA dobio potvrdu da kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice Mlađen Božović ispunjava potrebne uslove.
Ako se to ne desi do ponedjeljka, kako je Srpskainfo pisala, može se desiti da bude izabran krnji Savjet ministara, a da se Božović imenuje na naredoj sjednici Predstavničkog doma.
Izvor: srpskainfo.com
