U okviru kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, danas je održan radni sastanak na kome će pristupovati predstavnik Centra za socijalni rad u Bijeljini, predstavnik Fondacije Lara iz Bijeljine i Policijska uprava.
„Kampanja se sprovodi od 25. novembra do 10. decembra, tako da u tom periodu smo i planirali da održimo ovaj radni sastanak. Današnja tema radnog sastanka jeste nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. To je aktuelna tema koja traži stalni rad i razgovor o istom i rješavanje problema koji se svakodnevno dešavaju. Akcent današnjeg sastanka stavićemo na hitne zaštitne mjere. Sam cilj hitnih zaštitnih mjera jeste da se spriječi ponovan nastanak nasilja u okviru porodične zajednice. Povodom toga, potrebno je napomenuti da hitne zaštitne mjere predlaže policijski službenik, naravno Centar za socijalni rad, kao i sama žrtva nasilja u porodici. U 2024. godini, zaključno sa novembrom mjesecom, predloženo je 25 hitnih zaštitnih mjera, dok u 2023. godini je predloženo 13 hitnih zaštitnih mjera. Znači, ove godine u porastu je broj predloženih zaštitnih mjera. U 2024. godini se javlja jedan predlog od strane žrtve nasilja u porodici, što u prethodnoj godini nismo imali. Dvije su zaštitne mjere udaljavanje počinioca nasilja u porodici iz porodične zajednice, 18 zaštitnih mjera koje se odnose na zabranu približavanja i kontaktiranja žrtve nasilja u porodici od počinioca nasilja u porodici i imamo pet hitnih zaštitnih mjera koje predstavljaju prijedlog od dvije zaštitne mjere uzdružene“, rekla je Sanja Đokić, kriminalistički inspektor Policijske uprave Bijeljina.
Kada je u pitanju broj prijavljenih nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, u 2024. godini taj broj iznosi 147, dok u 2023. godini taj broj iznosio 172.
„Ove godine, broj prijava je malo smanjen. Potrebno je da napomenemo broj prijava žrtava nasilja u porodici. U 2024. godine broj žrtava nasilja u porodici je 162, dok u 2023. godine broj žrtava nasilja u porodici je 205. Osobe muškog pola, koje su žrtve nasilje u porodici, u 2024. godinu imali smo 37, dok smo u 2023. godinu imali 48 osoba muškog pola koje su bile žrtve nasilje u porodici. Broj osoba ženskog pola koje su bile žrtve nasilje u porodici je 123 u 2024. godini, a u 2023. godini taj broj je iznosi 157. Kada je u pitanju odnos žrtva nasilja porodici, počinilac nasilja u porodici, najčešće žrtve nasilja u porodici su supruge, bivše partnerke ili vanbračne partnerke, kada je u pitanju odnos žrtva nasilja u porodici počinilac kod osoba muškog pola to je najčešće odnos otac-sin ili sin-otac“, istakla je Đokić.
Policija i Centar za socijalni rad predlažu izricanje hitnih zaštitnih mjera, nadležnih sudija ih prihvata ukoliko su opravdani i donose rješenje o izricanju koje sprovode policijski službenici.
Mirzeta Tomljanović, tehnička koordinatorica Sigurne kuće kojom upravlja Fondacija Lara, istakla je da podaci iz tekuće godine nisu pohvalni, te da se bilježi blagi porast. Veći broj prijava zapravo govori dvije stvari – da je nasilje u porastu i da su se žene ohrabrile da prijave nasilje.
„Naš SOS telefon zabilježio je za prvih 11 mjeseci oko 700 poziva. U Sigurnoj kući od početka godine boravilo je 25 osoba, trenutno ih je 18, a samo četiri su punoljetne, ostalo su djeca. Ono što je porazno jeste da su žrtve nasilja u porodici i djeca koja su žrtve seksualnog nasilja, kao i djeca bez roditeljskog stvaranja, odnosno djeca koje su žrtve trgovine ljudima. Jedan od najtežih oblika nasilja sa kojim se susrećemo jesu starije osobe koje su žrtve svoje rođene djece. To je nekako i najteži oblik, kad dođete u situaciju da morate rođeno dijete da prijavite, jer je izvršio nasilje nad vama. Raspon naših korisnika je od 8 mjeseci do 73 godine. Mi smo u 51. slučaju bili lice od povjerenja ženama koje su imale potrebu da ih mi pratimo pred različite naše institucije i gdje smo im pružali potpunu podršku kako bi one ostvarile svoja prava“, rekla je Tomljanović.
Ona je takođe istakla da, kada je riječ o 16 dana aktivizma, Lara ne radi 16 dana, nego kao i sve institucije koje se bave borbom protiv nasilja u porodici, radi cijelu godinu i bore se da pomognu ženama da izađu iz začaranog kruga nasilja.
„Kampanju smo započeli 25. novembra predavanjem u Gimnaziji i jednoj osnovnoj školi u Vršanima gdje smo govorili o nasilju u porodici. Zatim smo imali niz različitih edukacija čija opet tema bila nasilje u porodice, a od svega ovog izdvojiću 8. decembar kada imali smo uličnu akciju koja je posvećena ženama koje je stradale u ratu. Takođe, danas imamo uličnu akciju u 11 sati koja je posvećena ženama koje su ubijene od svojih partnera“, kaže Tomljanović.
Večeras se u Dortmundu otvara izložba, u sklopu 16 dana aktivizma, koja je posvećena ženama pod nazivom „Mir sa ženskim licem“ i time se zvanično završava kampanja, ali rad Fondacije Lara i dalje se nastavlja svakodnevno, 24 časa.
Tomljanović podsjeća da je poziv na broj 1264 za pomoć ženama besplatan, te da se žrtva može javiti u svako doba.
Boravak u Sigurnoj kući je ograničen na šest mjeseci, uz produžetak od još šest mjeseci, dok traje sudski postupak.
„Međutim, ja moram da priznam da kod nas boravci sve duže traju zato što ne postoji institucionalno rješenje za žene koje su žrtve nasilja, pa tako imamo jednu djevojčicu koja je bila žrtva seksualnog nasilja. Ona kod nas boravi već tri godine, jer se ne vidi rješenje, u porodicu se ne može vratiti, pri tome je sa višestrukim smetnjama u razvoju, tako da naše društvo ima obzira prema tim osobama“, rekla je Tomljanović, te dodala da je za prvih devet mjeseci zabilježeno preko 2500 noćenja.
Cvijanka Rakić, diplomirani psiholog, rukovodlac Odjeljenja za porodičnu zaštitu u Centru za socijalni rad, istakla je da Centar za socijalni rad, od svih subjekata zaštite, najintenzivniju saradnju ima sa policijom, s obzirom da se na terenu najčešće susreću sa i sa žrtvama i sa nasilnicima.
„Kad su u pitanju zaštitne mjere, ja bih posebno istakla da prijedlog za izricanje mjere može da potekne od policijskog službenika, od radnika Centra za socijalni rad, a može i od same žrtve nasilja ili što se često dešava od strane njenog punomoćnika. Na terenu je stanje takvo da policija najčešće pokreće zahtjeve za izricanje hitnih zaštitnih mjera i napomenula bih da su svi prijedlozi za izricanje mjera usvojeni od strane suda. Što se tiče ostalih zaštitnih mjera, naša zajednička procjena je da je Centar za socijalni rad možda najpozvaniji da predloži izricanje zaštitne mjere, obavezan psihosocijalni tretman ili obavezno liječenje od zavisnosti. Svemu tome prethodi jedna detaljna analiza porodične situacije i nakon što obavimo razgovore, možemo da damo prijedlog za izricanje i mislim da se najveći broj naših prijedloga tiče upravo tih mjera. Zakonski rok za izricanje zaštitnih mjera jeste mjesec dana, ali naše iskustvo sa terena je takvo da sudovi bukvalno za nekoliko dana izriču te mjere. U tom smislu bih zaista pohvalila i rad osnovnog suda u Bijeljini“, kaže Rakić.
Kada je riječ o broju prijavljenih slučajeva, Rakićeva ističe da se konstantno javljaju novi slučajevi.
„U toku ove godine imamo 180 prijavljenih slučajeva nasilja. Naravno, uvijek imamo povratnika i uvijek radimo iznova sa žrtvama“, kaže Rakić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com